Završava hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a

Posljednji je dan šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, a kormilo preuzima Njemačka, koja je kao prioritet najavila suočavanje s  posljedicama krize izazvane koronavirusom.

Hrvatsko predsjedanje završava u utorak 30. lipnja u ponoć, kada nastupa smjena na čelu Vijeća. S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija.

Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a. Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa sve tri zemlje pripremaju svoje detaljne šestomjesečne programe.

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a i ovo joj je 13. rotirajuće predsjedništvo. Čekaju je slični izazovi s kojima se suočilo i hrvatsko predsjedanje, koje je prvo probilo led s održavanjem virtualnih sastanaka zbog nemogućnosti fizičkog okupljanja. S tim će se i dalje nastaviti jer se još ne nazire kraj pandemije.

Ipak bit će nekih iznimki, 17. i 18. srpnja održat će se prvi fizički sastanak na vrhu nakon onoga održanog u veljači. Fizički sastanak je sazvan jer je glavna tema višegodišnji financijski okvir i plan za oporavak, ključni dokumenti za suočavanje s krizom, a o tako važnim i složenim pitanjima nemoguće je postići dogovor na daljinu.

Prema svim procjenama, videosastanci, iako su dobrodošla zamjena, puno su neefikasniji od fizičkih. Pregovori o VFO-u i inače se često vode bilateralno s onim zemljama koje se najviše protive određenim prijedlozima, a takve je sastanke teško održavati u virtualnom obliku.

Njemačka je vlada nekoliko puta morala revidirati program predsjedanja zbog krize. Borba protiv pandemije i njezine ekonomske posljedice bit će u središtu EU-a sljedećih mjeseci.

Završava najneobičnije predsjedanje - digitalno, na daljinu, u sjeni pandemije i potresa. U godinama koje slijede spominjat će se zasigurno zbog 21 milijarde eura zajmova i nepovratne pomoći, alociranih Hrvatskoj, koji bi trebali pridonijeti oporavku i razvoju.






Plenković razgovarao s von der Leyen i Sassolijem o Konferenciji o budućnosti Europe

Premijer Plenković u utorak je održao videokonferenciju s predsjednikom Europskoga parlamenta Davidom Sassolijem i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen o Konferenciji o budućnosti Europe i naglasio važnost njenog što skorijeg pokretanja, priopćila je vlada RH.

Hrvatsko predsjedništvo Vijećem je nakon nekoliko mjeseci intenzivnih pregovora s državama članicama i zalaganja za što snažniji mandat Vijeća postiglo dogovor oko stajališta Vijeća za međuinstitucionalne pregovore o Zajedničkoj izjavi, temeljem koje bi Konferencija o budućnosti Europe trebala biti pokrenuta do kraja ove godine, navodi Vlada.

Današnjim razgovorom predsjednika Vlade s predsjednicima drugih dviju institucija Unije taj je proces pokrenut, te je Hrvatska istaknula interes da i tijekom njemačkog predsjedanja Unijom, koje će nastaviti pregovore, da svoj snažan doprinos u organizaciji i daljnjem radu Konferencije na europskoj i nacionalnoj razini, navodi se u priopćenju, u kojem se dodaje da će važnu ulogu u radu Konferencije imati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Predsjednik Vlade je naglasio važnost što skorijeg pokretanja Konferencije, čiji je značaj postao još relevantniji u kontekstu oporavka EU-a od COVID-19 krize, a s ciljem pokretanja široke i otvorene političke rasprave o budućnosti Europske unije. Konferencija bi trebala dodatno približiti Uniju građanima, ojačati njezin međunarodni položaj te doprijeti izgradnji moderne vizije ujedinjene, solidarnije i gospodarski održivije Europe.

Predsjednik EP Sassoli i predsjednica EK von der Leyen zahvalili su predsjedniku Vlade i hrvatskom predsjedništvu Vijećem na velikom trudu i uspjehu u usuglašavanju mandata Vijeća te na kontinuiranim snažnim porukama u vezi Konferencije o budućnosti Europe, oko čega postoji dosta suglasja među institucijama EU.

Pozdravili su pristup predsjednika Vlade u pogledu što skorijeg pokretanja i daljnjeg rada Konferencije te izrazili spremnost na blisku suradnju s Hrvatskom, ističe se u priopćenju Vlade.