Njemačka preuzela rotirajuće predsjedništvo od Hrvatske

Njemačka je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije. Glavni izazov bit će borba s pandemijom i njezinim posljedicama na gospodarstvo i društvo, a slogan njemačkog predsjedanja je "Zajednički učinimo Europu ponovno snažnom". Ispred simbola Njemačke - Brandenburških vrata - hrvatski ministar vanjskih poslova predao je njemačkom kolegi predsjedanje Europskom unijom. To je 13. njemačko predsjedanja Europskim vijećem i drugo tijekom mandata kancelarke Angele Merkel.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman danas je bio u službenom posjetu Berlinu povodom primopredaje predsjedanja Vijećem Europske unije Njemačkoj. U Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke sastao se s njemačkim kolegom Heikom Maasom, te su održali zajedničku konferenciju za tisak.

- Najveće dostignuće Vašeg predsjedanja jest to što ste mogli sačuvati sposobnost rada Vijeća. Tako da smo Europi i na vrhuncu same pandemije uspjeli sačuvati funkcioniranje Europe. Naravno bio je sasvim netrivijalan zadatak i ja sam tu isto prisustvovao. I zato još jedanput čestitam Vam srdačno na tome što ste to uspjeli postignuti u veoma teškim vremenima, kazao je Maas.

Veliki uspjeh je da ste unatoč pandemiji uspjeli postići to da EU i u ovim teškim vremenima bude učinkovita. I na tome vam zahvaljujem, rekao je Maas nakon sastanka. Maas je dodao kako se Hrvatska suočila s izazovima s kojima nitko nije računao te je naglasio kako su Hrvatska i Njemačka bile u stalnom kontaktu tijekom pandemije. Ova pandemija će biti spojnica koja povezuje naša dva predsjedanja, rekao je Maas. Maas je podsjetio i na otežane okolnosti i zbog potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka.

Od najvećih uspjeha hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a Maas je istaknuo Samit o zapadnom Balkanu, koji je u otežanim uvjetima i kao video-konferencija, održan početkom svibnja.

To je bio snažan signal da je EU i u ovim teškim trenucima uz svoje partnere na zapadnom Balkanu, rekao je Maas, istaknuvši i zasluge Hrvatske za činjenicu da su tijekom njezinog predsjedanja pokrenuti pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Grlić Radman se zahvalio Njemačkoj na podršci tijekom predsjedanja pod izvanrednim okolnostima. Mi smo naše predsjedanje započeli pod sloganom Snažna Europa u svijetu punom izazova, a može se reći da je pandemija zaista bila izazov, rekao je Grlić Radman.

- Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije proteklo je u okolnostima bez presedana. Međutim, bili smo brzi, okretni i inovativni i prilagodili se teškim, nezapamćenim okolnostima, poručio je Grlić Radman.

On je ukazao na to kako je Hrvatska bila prisiljena redefinirati svoj program i prilagoditi se teškim okolnostima. Ključni prioritet je bila sigurnost, kako u zdravstvenom tako i u gospodarskom smislu, rekao je Grlić Radman.

Predsjedanje najmlađe europske članice obilježili su deblokada procesa i otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, zagrebački videosamit o zapadnom Balkanu. Hrvatska je dovršila izlazak Velike Britanije iz Unije. Zatražila je aktiviranje mehanizma za integrirani odgovor na krizu izazvanu bolešću COVID-19, koordinirala povratak 650 tisuća Europljana u matične zemlje. Za njezina mandata osigurane su milijarde eura za spas radnih mjesta, dogovorena potpora zdravstvenim sustavima, omogućeno fleksibilnije korištenje fondova, trgovina i promet, unatoč zatvaranju granica, normalno su tekli.

- Danas, na prvi dan njemačkog predsjedanja, duboko sam uvjeren kako će njemačko predsjedanje biti uspješno kao i zadnjih 12 puta. Hrvatska izražava zadovoljstvo upravo zbog ovog trenutka da se nastavlja kontinuitet koji je u svjetlu pandemije odnosno koronavirusa kojeg nastojimo ipak prevladati u aktivnom radu Europske unije, poručio je Grlić Radman.




Hrvatski ministar vanjskih poslova je bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke ocijenio kao izvrsne te se zahvalio Njemačkoj na potpori Hrvatskoj za ulazak u Šengenski prostor.

Nakon konferencije za tisak Maas i Grlić Radman su otišli do obližnjeg simbola Berlina, Brandenburških vrata, gdje je obavljena ceremonija primopredaje predsjedanja.

U okviru službenog posjeta Berlinu ministar Grlić Radman susreo se s preuzvišenim nadbiskupom mons. Nikolom Eterovićem, apostolskim nuncijem u Njemačkoj, i s fra Zvonkom Tolićem, voditeljem Hrvatske katoličke misije.

13. njemačko predsjedanje

Njemačka je vlada prošli tjedan usvojila program predsjedanja, čiji je slogan "Zajednički. Učinimo Europu ponovno snažnom". Njemačko "korona-predsjedništvo", kako je već nazvano, bavit će se primarno gospodarskim i socijalnim izazovima pandemije, ali i problemom sedmogodišnjeg proračuna Unije, odnosa s Britanijom, migrantima, europskim zelenim planom...

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica Europske unije i ovo joj je 13. predsjedanje Vijećem EU-a, a drugo za kancelarku Angelu Merkel, koja je na vlasti od 2005.

Hrvatsko predsjedanje završilo je jučer, kada je nastupila smjena na čelu Vijeća. S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija.

Riječ je o najizazovnijem predsjedanju u povijesti Unije, ocijenio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Unatoč okolnostima izazvanima pandemijom uspjeli smo ostvariti značajne rezultate - od koordinacije zemalja članica i usvajanja brojnih dokumenata u borbi protiv pandemije, revizije proračuna za 2020. do rada s Europskom komisijom na novom Programu za gospodarski oporavak.

- Proteklih dana sam razgovarao s Angelom Merkel, Ursulom von der Leyen, i predsjednikom Parlamenta i Vijeća... svi su nam zahvalni na trudu, prilagodbi naše metodologije rada i ostvarenja naših prioriteta. U ovim okolnostima možemo biti ponosni na postignuća Hrvatske kao najmlađe članice Unije u uvjetima bez presedana, rekao je premijer Plenković.

Njemački diplomati u Bruxellesu kažu da su zbog pandemije koronavirusa morali mijenjati prvotne planove te da interno ovo nazivaju "korona-predsjedništvo".

Za vrijeme hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici ove godine, već od sredine ožujka nije bilo fizičkih sastanaka na političkoj razini, što je više od tri i pol od ukupno šest mjeseci predsjedanja, a što se nikada u povijesti EU-a nije dogodilo.

Nakon dugo vremena zakazan je za 17. i 18. srpnja prvi fizički sastanak na vrhu u Bruxellesu,  a njemački diplomati se nadaju da bi se u srpnju mogli održati i neki fizički sastanci na ministarskoj razini. Od početka rujna oprezno najavljuju više fizičkih sastanaka.

Pritom ističu da će se broj fizičkih sastanaka moći povećati za najviše 30 posto, jer će se morati poštovati pravila socijalnog distanciranja tijekom cijelog trajanja njemačkog predsjedanja, a vjerojatno i nakon toga.

Dobar dio sastanaka i dalje će se odvijati na daljinu putem video-veze, iako se pokazalo da ti sastanci nisu ni približno efikasni kao fizički.

Problem je što na njima nema interaktivnosti, sudionici samo pročitaju unaprijed pripremljena izlaganja, a nema ni okupljanja u užim skupinama bez mikrofona, što je čest slučaj na marginama fizičkih sastanaka, a znatno pomaže u postizanju dogovora.

Postavlja se i pitanje povjerljivosti sastanaka putem video veze jer nitko ne zna koliko osoba sluša rasprave na video konferencijama.

- Vidjeli smo da tijekom video sastanaka neke informacije cure u javnost gotovo u stvarnom vremenu, kaže visoki njemački diplomat u Bruxellesu.

Njemačko predsjedanje podijeljeno u tri faze

Nijemci su svoje predsjedanje podijelili u tri faze.

U prvoj fazi dominirat će pitanje Višegodišnjeg financijskog okvira i plana za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije. Nadaju se dogovoru na sastanku na vrhu 17. i 18. srpnja, a najkasnije do kraja srpnja.

U kolovozu je ljetna stanka u europskim institucijama, nakon čega u rujnu i listopadu nastupa druga faza, u kojoj će središnja tema biti budući odnosi s Velikom Britanijom.

Sporazum o budućim odnosima treba postići najkasnije do kraja listopada, kako bi ga se u zadnja dva mjeseca u godini stiglo ratificirati. Velika Britanija je odbila tražiti produljenje prijelaznog razdoblja, koje istječe na kraju 2020. godine, što znači da bi bez sporazuma moglo doći do tzv. "tvrdog Brexita", naglog kidanja veza stvaranih tijekom 47 godina britanskog članstva u EU-u, što bi moglo imati teže posljedice ponajprije za Veliku Britaniju, ali i za EU.
U trećoj fazi, u zadnja dva mjeseca ove godine, dominirat će pitanje migracija, zeleni dogovor i Konferencija o budućnosti Europe.

Europska komisija treba uskoro predstaviti prijedlog novog migracijskog paketa, koji uključuje i reformu zajedničkog sustava azila. Razgovori o tome već su pet godina u slijepoj ulici zbog pitanja obvezujućih kvota za raspodjelu migranata u slučaju naglog i velikog priljeva migranata u članice na vanjskim granicama EU-a.

Njemački diplomati kažu da ne treba očekivati da će se rješenje postići do kraja njihova predsjedništva, ali očekuju određeni pomak. Na samom kraju hrvatskog predsjedanja dogovoreno je zajedničko stajalište zemalja članica o Konferenciji o budućnosti Europe.

Sada je na njemačkom predsjedništvu da ispregovara zajedničku izjavu o pokretanju Konferencije s Europskom komisijom i Parlamentom.
Nijemci ne očekuju da bi se konferencija mogla otvoriti prije znatnog poboljšanja epidemiološke situacije.