Mogu li se antitijelima liječiti oboljeli od bolesti COVID-19?

Ravnateljica Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu dr. Irena Jukić kazala je u emisiji "Studio 4" da su u Hrvatskoj potrebe za krvi povećane i pozvala je darivatelje da se odazovu pozivu darivanja krvi. U Hrvatskoj najviše nedostaje krvi s Rh negativnim faktorom jer je ta krv rjeđe zastupljena. Jukić je pozvala darivatelje svih krvnih grupa da se odazovu pozivu i da daruju krv.

Istaknula je da Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu poštuje sve epidemiološke mjere pri uzimanju krvi. Naglasila je da su povećane potrebe posebno za krvnom grupom 0.

Dodala je da se epidemija koronavirusne bolesti odrazila i na darivanje krvi  jer su se zatvorile sve akcije darivanja.

- Tu nam je naš Krizni stožer značajno pomogao jer nam je dao odobrenje kretanja darivatelja krvi, što je bilo izuzetno važno. Na isti su način su radili kolege u europskim zemljama. Nekako smo se svi mobilizirali i to je funkcioniralo, ali potrebe su bile izrazito male, rekla je dr. Jukić.

Je li krv osoba koje su preboljele koronavirus dragocjena? Može li se antitijelima liječiti netko tko je teško obolio od bolesti COVID-19?

Jukić je kazala da je Hrvatska kao i ostale zemlje Europske unije, krenula već na početku s pisanjem smjernica.

- Od osoba koje su preboljele COVID-19 kao bolest, da bi se uzimala plazma i da bi se njome liječili ljudi koji su s težim kliničkim slikama, mi smo odmah komunicirali i s Ministarstvom i s Klinikom za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", poručila je.

Dodala je da se u svijetu puno više očekivalo od te konvalestetne plazme, nego što su objavljeni rezultati zapravo pokazali.

- Ono što je činjenica da puno viši titrati protutijela su se razvijali kod ljudi koji su imali teže oblike, dodala je.

Jukić je kazala da se puno više  očekivalo, a iskustava kolega iz Kine, Italije, Francuske koji su na početku mislili da će to biti super, nekako su ipak malo zastali. Dodala je da je dobro tu plazmu uzeti.

- Mi smo dobili odobrenje od Ministarstva zdravstva da možemo početi odnosno da možemo prikupljati tu plazmu, ali svaki darivatelj plazme treba biti negativan na koronavirus. Da ne bi dovodili u opasnost ni zdravstvene djelatnike niti druge darivatelje, naglasila je Jukić.

Istaknula je da se plazma koja se naglo zamrzava može koristiti i do tri godine.

- Naš prijedlog je da nam kliničari upućuju te ljude nakon što čovjek preboli COVID, nakon što dva puta zaredom ima negativan nalaz, bude dva tjedna doma bez simptoma te bi opet nakon dva tjedna potvrđivali taj negativan rezultat. Nakon toga osoba bi sutradan došla da li kod nas ili u regionalne transfuzijske centre, kazala je Jukić.

- Tamo bi od njega uzela količina od pola litre plazme i uzeli bi jedan uzorak iz kojeg bi se određivala ta razina protutijela koje on ima u svojoj plazmi. To bi pohranili i kada bi se kliničari odlučili da uvedu tu terapiju , mi smo tu, istaknula je.

Povezanost krvne grupe i zaraze COVID-om

- Važno je naglasiti da još nije objavljeno da je prenesena infekcija koronavirusa preko krvnog pripravka, kazala je.

Jukić je naglasila da krvne grupe nemaju ulogu da bi u transfuziji stvarale probleme, nego stvarno imaju značajne biološke uloge. Dodala je da uz ostale čimbenike neke bolesti utječu i krvne tkivne grupe.

Ima li povezanosti krvne grupe sa zarazom koronavirusa? Jukić je kazala da za donošenje takvog zaključka treba imati veliki broj uzoraka i znati kakav je raspored fenotipova krvnih grupa u toj populaciji koja se gleda.

Rekla je da je za sada prerano govoriti o tome je li neka krvna grupa sklonija obolijevanju od bolesti COVID-19.