U Siriji stanje sve teže

Dramatično pogoršanje ekonomske situacije u ratom razorenoj zemlji, pandemija koronavirusne bolesti, izravni ili neizravni učinci sankcija protiv Assadova režima, kao i nastavak borbi u pojedinim dijelovima Sirije, milijune tamošnjih stanovnika guraju prema još većem siromaštvu i gladi. Danas gotovo svaki drugi stanovnik Sirije nije siguran hoće li na počinak otići gladan. 

U zemlji koja je prije rata proizvodila dovoljno hrane za vlastite potrebe te bila čak i velik regionalni izvoznik, u posljednjih godinu dana broj onih koji nemaju sigurnu opskrbu hranom porastao je za gotovo milijun i pol, te ih je sada ukupno više od 9 milijuna. Vrijednost sirijske funte u posljednjih je šest mjeseci pala više nego u devet godina rata, a cijene rastu. U ruralnim dijelovima Damaska dosegnule su vrtoglave razine, osobito cijene mlijeka i mliječnih proizvoda. 

- Siriji prijeti nezabilježena nestašica hrane. Cijene osnovnih namirnica dosegnule su najviše razine od početka razornog rata, u manje od godinu dana skočile su više od 200 posto, rekla je Elisabeth Byrs, glasnogovornica UN-ova Svjetskog programa za hranu.

Cijene kruha udvostručile su se, a potražnja je tolika da pekare moraju raditi prekovremeno da bi zadovoljile potrebe stanovništva. Riža ili šećer, koji se uvoze, poskupjeli su dvostruko ili trostruko. Litra suncokretova ulja trenutačno stoji više od prosječne dnevnice jednog radnika.

- Cijene su doista otišle u nebo. Lijekovi su postali skupi. Kad je riječ o hrani, sada za jednako novca umjesto dva kilograma možete kupiti samo pola kilograma, kaže Asma, učiteljica iz Hame.

Faridin je muž poginuo. Ostala je bez njega, ali i bez doma, sama s troje djece. Uz novčanu pomoć međunarodnih humanitarnih organizacija otvorila je trgovinu slastica u Alepu. 

- Prije sam imala velike koristi od projekta, strana novčana potpora koju sam primala pomogla mi je da podignem djecu. Sada zbog gospodarske krize imam manje kupaca. Umjesto njih pedesetak, samo petnaest dnevno. Ljudi ne kupuju koliko i prije. Troše samo na osnovne namirnice, slastice to nisu, ističe Farida Alaloush, stanovnica Alepa.

U zemlji u kojoj 80 posto stanovništva već živi ispod granice siromaštva, mnogi se zadužuju kako bi preživjeli. Ili jednostavno jedu manje. Sjeveroistok Sirije i dalje pogađa teška humanitarna kriza. Sve više djece ondje pati od kronične neishranjenosti. U nedostatku hrane, majke svojoj djeci navodno kuhaju i travu.

- Jedan naraštaj djece ne zna ni za što drugo osim za siromaštvo i razaranja. Više od 11 milijuna ljudi u Siriji treba pomoć i zaštitu. U cijeloj regiji, pa i u Siriji, ekonomija se raspada, i zbog pandemije bolesti COVID-19, rekao je Jens Laerkr, glasnogovornik UN-ova Ureda za koordinaciju humanitarne pomoći.

Sirijska vlada dosad je, inače, službeno potvrdila 328 slučajeva zaraze koronavirusom. Testiranja se jedva provode, a uništeni zdravstveni sustav ionako nije spreman za širenje epidemije.