Hoće li s uvođenjem eura porasti cijene?

Najranije 2023. u Hrvatskoj će kunu zamijeniti euro. Vrijednost eura bit će sedam kuna i 53 lipe.

Gospodarstvenici pozdravljaju ulazak u eurozonu, građani se pitaju kako će to utjecati na njihov životni standard. Hoće li porasti cijene? Što će biti s plaćama? Hoće li pandemija usporiti proces uvođenja eura? Koji će biti najveći izazovi konvergencije?

U emisiji urednice i voditeljice Zrinke Grancarić gostovali su Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja, dr. sc. Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, Darinko Bago, predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika, Ivan Miloloža, poduzetnik i prof. dr. sc. Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a.





Savić je naglasio kako ulazak u europski tečajni mehanizam 2 izuzetno političko i gospodarsko postignuće.

- Sam boravak u tečajnom mehanizmu 2, treba biti dvije godine, a neke države su bile i puno duže od toga. Hrvatska je zadnje 3 godine ispunila sve uvjete  kriterije iz Maastrichta  da možemo doći u ovu situaciju, naglasio je Savić.

- Isto kao što smo prije godinu dana obećali da ćemo ispoštovati 19 mjera oko zakonodavne prilagodbe i to je bio preduvjet da možemo tražiti ulazak RM2, rekao je.

Tica je naglasio kako je najveći izazov prebroditi posljedice koronavirusa i kako će one utjecati na javni dug i deficit.

- Mi smo trenutno na 20-ak milijardi kuna deficita do kraja godine i to je oko 5 posto BDP-a. To će naravno stvoriti u idućoj fiskalnoj godini velike probleme, rekao je Tica.

- Bilo bi dobro da počnemo razmišljati s obzirom na to da smo počeli gubiti i to malo monetarnog suvereniteta kojeg smo imali i sada cijeli teret pada na ministarstvo financija, naglasio je.

Ministarstvo mora, kada uđemo u euro zonu, preuzeti neke instrumente upravljanja poslovnim ciklusima u gospodarstvu, koje je do sada radila središnja banka, rekao je Tica.

- Moramo ozbiljno porazgovarati s gospodarstvenicima, sindikatima i svim dionicima, kako kompenzirati instrumente bez kojih ostajemo, a kako bi što bolje omogućili gospodarstvu da brodi kroz sve izazove koji nas očekuju, naglasio je.

Faulend je istaknuo kako 7 kuna i 53 lipe je neka stabilnost i što se tiče toga ništa se neće promijeniti.

- HNB održava tečaj već dugi niz godina i mi koncepciju tečajne politike nećemo mijenjati. Tečajna politika je kompatibilna s mehanizmom RM2, rekao je i dodao kako ne vidi razlog da se tečaj ne održi stabilnim.

Faulend je rekao kako je ova kriza dobro pokazala kako je u ovakvim situacijama dobro biti članica euro zone,odnosno područja zajedničke monetarne politike.

Tica: Problem je rizik za koji se Hrvatska treba spremati

Kada se dogodi šok koji se odnosi na sve zemlje euro zone, onda se nalaze rješenja kao što je monetarna ekspanzija i olakšavanje kako bi se pomoglo svim zemljama članicama kupujući obveznice koliko god je to potrebno. No, problem je rizik za kojeg se Hrvatska mora spremati i za kojeg neće imati potporu Središnje banke, rekao je Tica.

- Mi znamo da je struktura našeg gospodarstva sličnija albanskom nego europskom s obzirom na udio turizma, istaknuo je.

Naše gospodarstvo je „čudnovati kljunaš” u Eurozoni, istaknuo je.

Bago je rekao kako će svaka država imati različitu krizu koja će biti specifična za svaku zemlju.

- Najveći problem je u vodstvu. Ako nemamo vodstvo to nije dobro. Za nas je najbitnije da imamo stabilnu Vladu. Drugo je važno da prvi čovjek Vlade ima iskustvo u krizama i vođenju. Vrlo je važno da ministri budu kompetentni, istaknuo je Bago i dodao kako je strašno bitno da građani i tvrtke znaju da je stabilno iza njih tijelo koje upravlja.

Rekao je kako Hrvatska još uvijek nije „zagazila” ozbiljno u krizu te da će se to dogoditi koncem godine i to će nam biti veliki problem.

- Problem je što će centralna banka prodavati eure i pitanje je kakav će biti tečaj, naglasio je.

Miloloža je istaknuo kako su poslodavci, zadnjih 20 godina, imali velike probleme radi disproporcije eura i kune.
Rekao je kako se ne bi složio da je hrvatska bliža albanskoj privredi nego onoj europskoj.

Miloloža: Ovdje mora odgovoriti Vlada i HNB

Mora se naći način da se zaštiti gospodarstvo, pa čak i pod cijenu programiranog zaduživanja, rekao je Miloloža.

- Veliki dio hrvatske privrede bazira se na Eurozoni. U slučaju rasta u Eurozoni doći će i do rasta hrvatskog gospodarstva.

Savić je istaknuo kako je proces uvođenja eura u Hrvatsku pažljivo osmišljen. Završen je plan na koji će se način kuna zamijeniti eurom, kazao je.

Naglasio je kako će pola godine prije uvođenja eura postojati brojne obveze koje će se morati ispoštovati, kako ne bi došlo do rasta cijena.

Faulend je rekao kako će se kunski krediti moći bezbolno podignuti i doći će do konverzije.

- Kunski će se pretvoriti u one s euro klauzulom po tečaju konverzije gdje neće biti kupovnog i prodajnog tečaja, već samo tečaj konverzije, tzv. srednji tečaj, rekao je.

- U zadnjih godina kamatne se stope u Hrvatskoj smanjuju. Za 2 posto su se smanjile i taj trend konvergencije kamata u Hrvatskoj će se nastaviti smanjivati i nakon ulaska u euro, naglasio je Faulend.

Miloloža je istaknuo kako su u Hrvatskoj kamatne stope 3 posto dok su u Europi stope 1 posto pai nula posto.

Bago: Uvođenjem eura cijene se neće mijenjati

Uvođenjem eura cijene se neće mijenjati zato što je hrvatsko tržište dio europskog, rekao je Bago.
Savić je rekao kako što se više Hrvatska približava euro zoni raste pad kamata.

Krajem 2015. godine prosječna kamatna stopa na stambene kredite bila je 5,67 posto. Kako je vrijeme teklo do danas ta je stopa pala na 2,9 posto, s trendom daljnjeg smanjenja, istaknuo je Savić.