Nove mjere, (ne)nošenje maski, ljetni simptomi koronavirusa?

Prema nekim epidemiolozima, od jučer se građani u Hrvatskoj dijele na dvije grupe - "glupe": oni koji ne žele nositi zaštitne maske i "pametne i odgovorne": oni koji su prihvatili nove mjere nošenja maski. Nove mjere, osim nošenja maski, odnose se na i okupljanja 100 i više ljudi te novog protokola na granicama.

- S ovim mjerama ćemo pokušati zaustaviti rast broja zaraženih. Dakle, nakon što smo u prvom valu epidemije napravili ono što zovemo "lockdown" ili sve smo zatvorili, sada smo se dogovorili da ćemo balansirano živjeti s ovom epidemijom, rekao je za Studio 4 prof. dr.sc. Branko Kolarić, epidemiolog NZJZ "Andrija Štampar".

No, u zadnjih nekoliko tjedana, dodao je, dogodio se značajniji porast novozaraženih pa će se ovim novim mjerama virus ponovno pokušati staviti pod kontrolu.

Očekuje nas alarmantan broj novozaraženih?

Unatoč novim mjerama, znanstvenici u cijelom svijetu rade predviđanja i, kada se govori o drugom valu najesen - brojke su alarmantne.

Primjerice, Velika Britanija predviđa da bi mogla imati 120.000 novozaraženih. Naši znanstvenici predviđaju oko 2.000 zaraženih. Serološki nalazi pokazuju da je oko 90.000 građana bilo u kontaktu i doticaju s koronom, a tek osam posto da je steklo nekakav imunitet.

Epidemiolog Kolarić kaže kako te brojke nisu ohrabrujuće u smislu da možemo reći "evo završilo je i možemo živjeti kao što smo živjeli prije epidemije".

- Sigurno nećemo još godinu dana tako moći živjeti. Morat ćemo se držati nekih ovih mjera. Ja kažem da, iako to nekada zvuči banalno, ali - higijena, socijalna distanca i nošenje maski kao fizičke barijere da svoje kapljice ne prenosimo u okolinu - su osnovne mjere za sprečavanje ovakve bolesti. S time ćemo se morati - htjeli-ne htjeli, bili ljuti na to ili ne bili ljuti - toga ćemo se morati pridržavati dogledno vrijeme, kazao je Kolarić.

- Ono zbog čega nam se čini da ćemo na jesen imati više težih slučajeva, je zato što dolaze druge respiratorne infekcije, dolazi nam sezona gripe pa ćemo trebati i kampanju da se ljudi više cijepe protiv gripe ove godine kako ne bismo imali koinfekciju koronavirusa i gripe, dodao je.

Popuštanjem mjera, otvaranjem granica, kazao je, ljeto nam je donijelo prilično neočekivani porast novozaraženih upravo zato što smo se svi počeli opuštati, ponašati kao da je to sve iza nas i kao da zaista nikada virusa nije bilo.

Maske (ne)očekivano izazvale revolt kod ljudi

- Mislim da jest očekivano, jer smo imali zadnjih nekoliko tjedana različitih kontradiktornih poruka istovremeno: dobra nam je situacija pa loša nam je situacija. Tako da jedan revolt i jedna ljutnja na neke ne konzistentne poruke je sigurno povod ovakvim prosvjedima i okupljanjima ljudi, rekao je Kolarić i dodao:

- No ja sam jučer u trgovinama vidio da većina ljudi nosi maske, svjesni su da je to potrebno i da ćemo se na to jednostavno morati naviknuti. Da, neugodno može biti malo dok se ne naviknemo, ali opet nije tako strašno nositi masku na licu.

Maske na licu, mjerenje temperature pri ulasku u državne ustanove - do prije godinu dana da nam je netko rekao da će nam to biti svakodnevica - teško da bismo povjerovali. Možemo li onda očekivati da će za godinu dana i nošenje boce s kisikom na leđima biti "normalno"?

- Ova epidemija, pandemija nam je promijenila život i učinila nas fleksibilnijima u smislu da radimo nešto što bismo stvarno rekli da nikada nećemo raditi. No boce s kisikom teško da bismo nosili, kazao je Kolarić.

Broj zaraženih je veći nego što se govori

U svijetu je u ovom trenutku 13 milijuna zaraženih, a cjepiva nema dok se ne otkriju sve činjenične i prave informacije o koronavirusu - od mutacija do njegova nastajanja.

- Mi sigurno kada govorimo o brojevima u Hrvatskoj - to je broj detektiranih ljudi, a ne broj zaraženih. Sigurno ima nekih koji se ne detektiraju. Tako da imamo više zaraženih, kazao je Kolarić.

Epidemiolog Kolarić ipak smatra da se virus može staviti pod kontrolu.

- Vidjeli ste u ožujku i travnju da smo mi gotovo eliminirali virus s izrazito restriktivnim, strogim mjerama. Dakle, virus se može staviti pod kontrolu, rekao je Kolarić.

Vode se i polemike oko toga je li švedski model, koji su isprva gotovo svi osuđivali, ipak dugoročno isplativiji: manje utječe na gospodarstvo i ekonomiju, a po broju zaraženih u konačnici ne odstupa mnogo od zemalja koje su na početku epidemije uvele mnogo strože mjere.

- Švedski pristup je, to su i sami Šveđani priznali, za one najranjivije skupine u domovima za starije se pokazao jako loš, jer je imao visok postotak preminulih rekao je Kolarić i dodao:

- U Švedskoj je jedan drugi stil života pa se moglo i razmišljati o tom modelu gdje, ja kažem da oni na socijalnoj distanci žive i ovako: puno manje imaju druženja, okupljanja na kavama, sjedenja na terasama, drugačiji je životni stil pa je samo po sebi to pogodnije, odnosno manje se širi epidemija nego što se širi kod nas.

Svaka država ima svoj model i način na koji se bori protiv virusa pa tako i Hrvatska.

- Otprilike svi imamo jednake principe i tog što se držimo i što trebamo zajedno raditi je da suzbijemo ovu epidemiju, a da ne idemo u zatvaranje. Jer to nam je i ekonomski interes, a ne samo zdravstveni, rekao je Kolarić.

Simptomi "ljetnog" koronavirusa

- Ljeti imamo više ljudi s blažim simptomima, sa nespecifičnim kliničkim slikama i bez temperature ili s blago povišenom temperaturom, te nešto gastroenteritisi simptoma. Dakle, nešto se promijenilo, no to su većinom ljudi mlađe životne dobi, rekao je epidemiolog Kolarić.

To je, smatra Kolarić, i razlog zbog kojeg sada imamo manje ljudi u bolnicama i na respiratorima.

- Mlađe osobe općenito imaju lakšu kliničku sliku. Ako se zaraze njihovi bake i djedovi ili mame i tate, onda bismo mogli imati više ljudi s ozbiljnim kliničkim slikama, kazao je Kolarić.

Budući da je riječ o lakšoj kliničkoj slici, nameće se pitanje kako onda posumnjati na zarazu koronavirusom, a ne misliti da se radi o "tipično ljetnoj virozi" kakvih smo i da sada bili svjedoci.

- Svatko tko ima osjećaj da ima nekakvu virozu, da dobiva nekakvu zaraznu bolest - dakle: povišena temperatura, slabost, nemoć - neka se telefonski javi svom obiteljskom liječniku medicine, porazgovara i onda će liječnik odlučiti da li ima neke epidemiološke indikacije, uzet će malo anamnezu, pitat će gdje je boravila osoba, je li bila na nekim skupovima i na temelju svega toga se donese procjena treba li osoba ići na testiranje, kazao je epidemiolog Kolarić.