Zašto su maturanti ove godine imali bolje rezultate?

Prijevremeni rezultati državne mature objavljeni su prije tri dana i govore o tome da je broj negativnih ocjena za 40% manji od prošle godine. Rezultati su ohrabrujući bez obzira na specifičnu školsku godinu kroz koju su prolazili učenici, a posebno maturanti. No o razlozima zašto su ove godine rezultati bili bolji - mišljenja su oprečna.

Katavić: Nismo odustali od najviših standarda ni u vrijeme krize
Na državnoj maturi palo oko 400 gimnazijalaca
Završena državna matura u ljetnom roku 

Ivana Katavić
, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, izjavila je jutros u HRT-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da su ovogodišnji rezultati mature iznimno dobri u odnosu na one prethodnih godina. Pritom je navela da je smanjen udio pada na ukupan broj za 40%, a za gimnazijalce za 60%.

Katavić je odbacila argumentaciju da bi na te rezultate eventualno utjecala težina pitanja i navodi da su ispiti standardizirani, težinski ujednačeni.

- Razlika je u tome što su se učenici za ono vrijeme kada su bili kod kuće, mogli više fokusirati na sebe, svoje znanje, a imali su i visoku motivaciju, smatra ona.

Sunčica Findak, komentatorica HRT-a s višegodišnjim iskustvom praćenja segmenta obrazovanja, ne slaže se s mišljenjem Katavić. Prema njezinu mišljenju rezultati bi bili optimistični u slučaju kada bi svi maturanti gimnazijalci položili obvezne predmete - hrvatski, matematiku i strane jezike. 

Kaže da, unatoč solidnom broju sati u svom četverogodišnjem školovanju, izabiru nižu razinu polaganja predmeta, a onda još na nižoj razini padnu.

- Državna matura je i koncipirana za gimnazijalce, a ne za učenike strukovnih, umjetničkih i zdravstvenih škola, argumentira Findak.

Ističe da se tomu godinama nitko nije posvetio. Podsjetila je da je matura uvedena 2009. godine te da se od tada izmijenilo šest ministara. Uz to, smatra da nije fer uspoređivati rezultate ovogodišnje mature s rezultatima prijašnjih generacija.

- Mislim da su oni pisali maturu pod sasvim drugačijim okolnostima, koje su bile stresne, neizvjesne. Često se pitamo jesu li ti rezultati bili stvarno bolji ili se maturantima "progledalo kroz prste", jer su bile posebne okolnosti. No ispiti su tiskani davno prije i nikakvih prednosti oni nisu imali, dodaje Findak.

Odgovarajući na pitanje je li pošteno pružiti drugu šansu maturantima koji su prepisivali, Katavić je kazala da se zauzima za izmjenu pravilnika kako bi se moglo maturantima poništiti ispit - ne samo u slučaju da su ulovljeni u prepisivanju za vrijeme pisanja nego i poslije, kada se test pregledava pa se eventualno uoči da su prepisivali.

Findak se nadovezala i kazala da su neki maturanti pali za pola boda, dok se maturantima koji su prepisivali daje druga šansa. Ističe da to nikako nije fer.
Navela je i da bi se svakako trebalo pridržavati toga da se "izuzmu" oni ljudi u obrazovanju koji su blizu maturskih ispita, a imaju nekog bliskog te godine na maturi. 

Katavić je istaknula da je STEM područje ono koje maturanti najviše biraju, odnosno fizika. Tu su još biologija, kemija, politika i gospodarstvo, psihologija, a od ove godine i informatika. 

Osvrćući se na prethodne izjave o tome kako je uspjeh ovogodišnjih maturanata jako dobar, Katavić je rekla da se treba uzeti u obzir i pandemija i potres u Zagrebu.

- To je sve ono što je njih zadesilo. U njihovoj borbi da se provede državna matura, oni su se pokazali kao aktivni mladi građani koji su znali cijeniti obrazovanje i željeli su pokazati svoje znanje. Ima puno tu prostora za nadopunu, ali je državna matura jedino vanjsko vrednovanje nakon 12 godina školovanja. Na njoj se lomi sve ono što u prethodnom obrazovanju "nismo uredili", izjavila je Katavić.