Pregovori u Bruxellesu: pet velikih spornih područja

Čelnici zemalja članica EU-a nastavili su u petak navečer sastanak na vrhu u punom sastavu, nakon što su skoro tri sata raspravljali u manjim skupinama o sedmogodišnjem proračunskom okviru i planu za oporavak.

Ponovno su se okupili na radnoj večeri koja je počela nešto iza 21 sat, a tijekom stanke održali niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka kako bi se pokušale smanjiti razlike u stajalištima.

Tako su održani sastanci njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predsjednice Europske Komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, zatim sastanak Merkel i Macrona s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim.

Michel je razgovorao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, zajednički sastanak su imali i premijeri zemalja Višegradske skupine Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.

Iz sastava sudionika tih sastanaka vidljivo je gdje su najveće prepreke za postizanje dogovora.

Rutte je predvodnik skupine "škrtih zemalja", koje se zauzimaju za strogu uvjetovanost korištenja sredstava za oporavak, ne gledaju blagonaklono na ideju da se dodijeljuje bespovratna pomoć, nego žele da se pomoć daje kroz povoljne zajmove.

● Savić: Očekujemo iznimno visoka sredstva za Hrvatsku

Zemlje Višegradske skupine protive se vezivanju korištenja sredstava za oporavak s načelima vladavine prava.

Njemačka i Francuska, kao najjače i najveće zemlje članice, podržavaju Michelov prijedlog i nastoje pomiriti najudaljenija stajališta kako bi se došlo do kompromisa.

Razgovor o 1824 milijardi eura

Podloga za raspravu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. On je predložio  Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od  1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao  prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija. 

Plan za oporavak "EU sljedeće generacije" (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.

Prvi je to puta nakon izbijanja pandemije izazvane koronavirusom da su se čelnici 27 zemalja Europske unije okupili u Bruxellesu. Glavni je cilj dogovoriti višegodišnji proračun i plan oporavka gospodarstva.

Europski čelnici pokušat će dogovoriti plan oporavka vrijedan 750 milijarda eura

Ta dva paketa "teška" su 1800 milijardi eura. No protive mu se četiri štedljive članice predvođene Nizozemskom. Ostali traže hitne poteze i upozoravaju: Unija je na rubu najdublje recesije od osnivanja.

A kakve su šanse za dogovor?

-
Predsjedavajući Vijećem Charles Michel je ustanovio 5 velikih spornih područja. Danas se razgovaralo o tri velike teme, jedna je ukupni iznos oba financijska instrumenta, javila je za Dnevnik 3 naša izvjestiteljica iz Bruxellesa Jasna Paro.

Pojasnila je kako Austrija i Nizozemska traže da ukupni iznos bude manji od 1800 mlrd €. Druga tema je, kaže Paro, uvjetovanosti i garancije koje bi se vezivale uz isplate bespovratnih sredstava iz Fonda za oporavak, što također traži Nizozemska, a druge zemlje traže da uvjet za to bude poštivanje vladavine prava i da se ugrade čvrsta jamstva da će države doista provoditi reforme kako bi ojačale nacionalna gospodarstva.

- Nizozemska traži da Vijeće, da politika bude ta koja će odlučivati o isplatama temeljem nacionalnih planova, što je za mnoge države gotovo neprihvatljivo, rekla je.

Paro kaže da je treća tema bio rabat, odnosno povrat novca najbogatijim državama koje su u europski proračun puno više nego što su trebale. Riječ je o 6 mlrd € za pet najbogatijih država.





Plenković: Nastoji će postići kompromis

Potom je pred novinare izašao premijer Andrej Plenković koji je rekao da je u tijeku mala stanka.

- Pregovori od 10 sati traju bez prestanka. Nastoji se postići kompromis, a kako ja mogu osjetiti među kolegama, većina šefova država ili vlada bi željela da se postigne dogovor tijekom sutrašnjeg dana ili eventualno nedjelje. Mi nastojimo osigurati sredstva povrh 20 milijardi eura u idućih sedam godina što bi nam omogućilo brz i učinkovit ekonomski oporavak. Iskristalizirali su se stavovi između, kolokvijalno rečeno "škrtih zemalja" i većine drugih članica među kojima su i veliki poput Francuske i Njemačke. Oni su skloni podržati komprimis. Vjerujem da bi se dogovor postići u sljedeća dva dana.

Je li Hrvatska spremna za istinske reforme, a što traže države članice, ukoliko se usvoji ovakav financijski plan?

- Mi smo spremni reagirati brzo i učinkovito, te iskoristi mandat da bude reformski da se ova izvanredna okolnost krize iskoristi za promjene koje su nužne u brojnim aspektima i sektorima, kaže Plenković.




O sastanku u četiri oka koji je završio u medijima

Prokomentirao je i tenzije na relaciji Pantovčak-Banski dvori oko izjava koje su završile u medijima.

- Meni je uopće nejasno što se tu zbiva. Niti je itko išta komentirao niti je taj razgovor iza zatvorenih vrata bio nešto neobičan, sve što sam imao za reći rekao sam na presici. Meni to djeluje smiješno, jedino što je bilo jučer bitno jest donijeti potpise i dobiti mandat, sve ovo drugo mi djeluje na razini nekakvih tračeva. Ne vidim ja tu nikakav problem, razgovor je bio korektan, barem sam ga ja tako doživio.

Michel: Nije riječ samo o novcu nego i o ljudima, o europskoj budućnosti

- Ovo je prvi summit uživo od početka krize. Dugo smo radili na njegovoj pripremi. Znam da će biti teško, jer nije riječ samo o novcu, nego i o ljudima, o europskoj budućnosti, o našem jedinstvu, ističe predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.



Prema Michelovu prijedlogu, proračun EU-a za iduće sedmogodišnje razdoblje iznosio bi 1.074 milijarde eura, a uz njega se veže i Plan za oporavak težak 750 milijardi eura.

Von der Leyen: Svijet gleda može li Europa prebroditi krizu

- Učinimo li sve dobro, izaći ćemo iz krize jači. Sve je na stolu, a rješenje je moguće. To stanovnici Europe od nas očekuju jer su ugrožena njihova radna mjesta, a virus ne posustaje. Cijeli svijet gleda može li Europa ostati jedinstvena i prebroditi krizu, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen

Oporavak će se financirati zaduživanjem na financijskim tržištima. No o brojnim pitanjima zasad nema konsenzusa među članicama. Sporna je visina proračuna i plana za oporavak, omjer nepovratne pomoći i zajmova, kao i uvjeti za korištenje novca.

- Moram reći da su razlike i dalje vrlo velike i ne znam hoćemo li ovaj put uspjeti postići sporazum. To je poželjno, ali objektivno će svi morati uložiti mnogo volje i biti spremni na kompromis kako bismo postigli nešto što je dobro za Europu i ljude koji ovdje žive, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Dok skupina zemalja, predvođena Nizozemskom, koje više uplaćuju u proračun traži strogu kontrolu nad novcem, zemlje poput Španjolske i Italije, koje su u Uniji najteže pogođene epidemijom inzistiraju na većem udjelu nepovratne pomoći.

Prema sadašnjem prijedlogu, ona iznosi 500 milijardi eura.

Macron: Trenutak istine

Ovo je za Europu trenutak istine. Prolazimo kroz dosad nezabilježenu krizu u području zdravstva, ali i na gospodarskom i društvenom području, koja zahtijeva više solidarnosti i ambicije, kaže francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Hrvatska računa na izdašnu pomoć

Na izdašnu pomoć računa i Hrvatska, kao najmlađa članica Unije, koju je pandemija snažno gospodarski pogodila u sektoru turizma.

- Založit ćemo se za hrvatske interese,za mogućnost financiranja našeg nacionalnog programa oporavka i onih projekata koji će omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj,razvoj hrvatske poljoprivrede,ali isto tako investicije u digitalnu ekonomiju,u zelenu ekonomiju,sve ono što je vezano za budućnost i praćenje koraka s četvrtom industrijskom revolucijom, istaknuo je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Obilježeni rođendani

Na samom početku summita europski su čelnici simbolično obilježili rođendane kancelarke Merkel i portugalskog premijera Antonija Coste.

Premijer Plenković njemačkoj je kolegici darovao maramu, penkalu i mužar, a premijer Costa dobio je bocu hrvatskoga vina.

Simbolične darove s hrvatskim motivima dobili su i ostali sudionici summita.