Infrastrukturom i silosima do bolje cijene

Žetva je u Slavoniji završila, no na sjeveru još traje. Prinosi su rekordni, ali proizvođači nisu zadovoljni otkupnom cijenom. Rješenje vide u izgradnji silosa, hladnjača i ostale infrastrukture. Tim smjerom krenuo je međimurski poduzetnik koji otkupljuje stotinjak tisuća tona žitarica godišnje, sve plasira u Italiju, a sada gradi jedan od najmodernijih hlađenih silosa u Hrvatskoj.

Ovako kasna žetva na sjeveru zemlje se ne pamti. Sve zbog prevrtljivog vremena. 

- Veće količine oborina smo imali u lipnju, preko 160 litara to je značajno odgodilo žetvu, rekla je Mara Bogović iz stručne službe pri Ministarstvu poljoprivrede.

Stjepan Novoselec obrađuje stotinjak hektara, najviše soje, kukuruza i naravno pšenice. Gotovo će podne, a žetva još nije počela.
- Kretali smo normalnih godina od deset, ali pošto ovo nije normalna godina i hladna su jutra, krećemo do 12, 1, istaknuo je Stjepan Novoselec iz Druškovca.

Prinosi su odlični. Tako je prosjek - devet tona žita po hektaru, no kvaliteta je osrednja. I cijena je, kažu ratari, niska - od osamdesetak lipa do kune i dvadeset po kilogramu.

- Cijena je jako loša. Zbog korona i sve to skupa je cijenu srozalo, dodaje Novoselec.

Otkupljivač Toni Marodi smatra da je problem - nedostatak silosa i hladnjača. Žito prodajemo kad je najjeftinije, umjesto da ga pohranimo. Pa u Donjem Kraljevcu završava jedan od modernijih silosa u regiji. Potpuno robotiziran i spojen sa željezničkom prugom Zagreb - Budimpešta.

- Svaka dva dana bi 23 vagona trebala krenuti odavde? Svaka dva dana bi trebala ići jedna kompozicija za Italiju kroz čitavu godinu. Puno jeftinije nego kamionski prijevoz? To je jeftinije i pet do sedam eura što nije malo, rekao je Toni Marodi, Donjeg Kraljevca.

Investicija vrijedna sto milijuna kuna bit će završena najkasnije do žetve 2021.