Treći dan pregovora u Bruxellesu

Nakon cjelodnevnih sastanaka u užim skupinama, čelnici EU-a konačno su se u nedjelju navečer okupili u punom sastavu na radnoj večeri na kojoj bi predsjednik Europskog vijeća trebao predstaviti novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna i plana za oporavak.

EU: Teški pregovori o 7-godišnjem proračunu i planu za oporavak 

Već treći dan europski čelnici pregovaraju kako bi dogovorili paket vrijedan više od 1800 milijardi eura. On obuhvaća sedmogodišnji proračun od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 miilijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak kao zajmovi.

No postoje velike razlike u pogledu visine proračuna i instrumenta za oporavak te u pogledu upravljanja tim sredstvma, odnosno uvjetima za dobivanje pomoći i kontrole trošenja tih sredstava.



Četiri "štedljive zemlje" Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija, kojima se jučer pridružila i peta, Finska, traže prema diplomatskim izvorima, da se instrument  sreže na 700 milijardi eura, s predloženih 750, pri čemu bi se 350 milijardi dodjeljivalo kao bespovratna sredstva, a isto toliko bili bi i zajmovi.

Prema prvotnim planovima omjer je trebao biti dva prema jedan, to jest 500 milijardi eura bespovratne pomoći, a 250 milijardi zajmova. S druge strane Njemačka, Francuska i većina drugih zemalja ne žele prihvatiti da iznos bespovratnih sredstava bude ispod 400 milijardi.



Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel jučer je predložio da se udio bespovratnih sredstava smanji na 450 milijardi, ali to nije zadovoljilo štedljive države. Osim toga, one traže da im se povećaju rabati na njihove doprinose europskom proračunu. 

To što se pregovori nastavljaju već treći dan, za neke političare, primjerice nizozemskog premijera Marka Ruttea je to dobar znak. Činjenica da pregovori napreduju vrlo sporo, kao i da su kompromisni prijedlozi koje je Charles Michel iznio pred lidere jučer, nisu bili dovoljno dobri za najštedljivije zemlje.

Najviše se u pregovorima vremena troši na rasprave kako upravljati s bespovratnim sredstvima, kako osigurati da države doista ispunjavaju uvjete za taj novac, i kako osigurati kontrolu nad time kako se taj novac troši.

Dodatno, zemlje koje najviše uplaćuju u europski proračun, s izuzetkom Njemačke, traže da ta bespovratna košara novca koja je bila planirana na 500 milijardi, pa smanjena na 450 milijardi eura, bude još niža.

Sinoć nije bilo napretka ni oko klauzule da se vladavina prava veže uz isplatu europskih fondova. Tome se najžešće protivi Mađarska, podržava ju Poljska, navodno i Slovenija.

Merkel: Ima puno dobre volje - i različitih pozicija





Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je prijepodne da je moguće da europski čelnici neće ni danas postići dogovor.

- Ima puno dobre volje, no također i različitih pozicija. Poduzet ću sve napore, no moguće je da ne bude rezultata, kazala je njemačka kancelarka, čija zemlja predsjeda Europskom unijom u drugoj polovici godine.

- Još uvijek ne mogu reći hoće li se pronaći rješenje, kazala je Merkel prilikom dolaska na sastanak.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da se nada da će nekoliko država "koje imaju problem s ukupnim iznosom bespovratnih sredstava, pronaći način da se dođe do kompromisa".



Pregovori su počeli u petak prijepodne i ni nakon dva puna dana još nema dogovora o paketu teškom preko 1800 milijardi, koji bi trebao pomoći oporavku gospodarstva od posljedica pandemije Covida-19.

Najveći dio samita do sada protekao je u sastancima u manjim skupinama, bilateralnim i multilateralnim.



Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u subotu je ponudio ponešto modificirani prijedlog kako bi se došlo do kompromisa, ali za sada bez rezultata.