Korak naprijed u pregovorima u Bruxellesu

Summit čelnika zemalja članica Europske unije u Bruxellesu ušao je u četvrti dan, a dogovor o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak nakon pandemije još nije postignut. Na summit je u kasnim posljepodnevnim satima stigao i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predstavio je novi pregovarački okvir o kojem će večeras, a možda i noćas, raspravljati čelnici zemalja Unije, u nastavku jednog od najduljih summita u povijesti ujedinjene Europe. Unatoč negodovanju zemalja teško pogođenih epidemijom, uključujući Njemačku i Francusku, od početnih 500 milijardi eura, prema najnovijem prijedlogu, iznos nepovratnih sredstava u fondu za oporavak, smanjen je na 390 milijardi.

- Prijedlog koji je stavljen na stol dobra je podloga za razgovor. Nadamo se da će nekoliko zemalja koje imaju problem s ukupnim iznosom, to su države restriktivnijeg ili "škrtijeg" pristupa proračunu, pronaći načina da dođemo do kompromisa i da se iznađe dogovor za pitanje koje se odnosi na upravljanje instrumentom EU iduće generacije i pitanje vladavine prava. Što se Hrvatske tiče, zalažemo se i dalje da u idućih sedam godina imamo daleko više sredstava nego što je to bilo u ranijem višegodišnjem financijskom okviru, i da ona budu na korist i za regionalni razvoj i za poljoprivredu, a isto tako i za onaj dio koji nazivamo modernizacija proračuna, a to je digitalno društvo, zelena ekonomija,mala i srednja poduzeća i najvažnije - očuvanje radnih mjesta, poručio je premijer Andrej Plenković.





HRT-ova dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro rekla je da su poslijepodnevne izjave bile umjereno optimistične, ali da još ništa nije dogovoreno čak ni svota od 390 milijardi eura umjesto 500 milijardi eura bespovratnih sredstava. Oko 19 sati u zgradu je ušao Charles Michel sa novim prijedlogom plana. Rekao je da očekuje konsenzus, ali i da su posljednji koraci najteži.

Novi prijedlog uključuje 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi u obliku zajmova, ukupno 750 milijardi. Sve brojke su izražene u cijenama iz 2018.
Prvotni prijedlozi predviđali su plan za oporavak od ukupno 750 milijardi, od čega 500 milijardi bespovratne pomoći, a 250 milijardi zajmova.

Smanjenje bespovratne pomoći u novom prijedlogu rezultat je nepopustljivosti skupine štedljivih zemalja.

Osim glavne svote na summitu se trebaju ispregovarati i uvjeti pod kojima će se sredstva dodjeljivati i kontrolu kako će se ta sredstva trošiti. Međutim, diplomatski izvori tvrde da kad se postigne suglasnost oko ukupne svote ostali uvjeti će se lakše dogovoriti.

U međuvremenu se oglasio i Europski parlament koji je rekao da je spreman blokirati svaki dogovor ako ne bude sadržavao ono što je parlamentu važno, a to je poštivanje vladavine prava.





- Dijelom smo napredovali u pokušaju postizanja sporazuma o ukupnom iznosu Fonda za oporavak i o onom najosjetljivijem pitanju, koliki će biti udio nepovratnih sredstava. Duh kompromisa je tu, rekao je francuski predsjednik Macron.

- Napravili smo korak naprijed i to ulijeva nadu da bismo danas mogli postići dogovor. Drago mi je da smo predsjednik Macron i ja u svibnju potaknuli ovaj važan program pomoći u jednoj iznimnoj situaciji, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel

- Kompromisni prijedlog sada je moguć. Noćašnji razgovori na trenutke su bili teški, ali na kraju smo postigli dogovor o nekoliko pitanja, rekao je nizozemski premijer Mark Rutte.

- Iznosi i višegodišnjeg proračuna i Fonda za oporavak promijenili su se, onako kako smo i tražili. Još nas čekaju pregovori, ali smjer je jasan i dobar, rekao je Sebastian Kurtz, austrijski kancelar.





Služba Europskog vijeća i komisije sijedom sinoćnjih pregovora rade na izradi novog, revidiranog prijedloga plana za oporavak. Predsjedavajući Vijeća Charles Michel jutros je sugerirao da bi nova svota bespovratne pomoći za države koje su najviše pogođene u ovom valu epidemije, bila 390 milijarda eura. To je znatno niže od 500 milijardi, koliko je predlagala Komisija.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Francuska neće pristati ispod 400 milijardi. "Štedljiva četvorka" kojoj se priključila Finska nudili su uvjet da se ukupna svota za koju bi se Europska unija zadužila na međunarodnim tržištima smanji sa 750 na 700 milijarda eura.

Taj plan za oporavak, bio on 750 ili 700 milijarda, bit će zajednički europski dug svih 27 država - i to je zapravo veliki, povijesni korak prema fiskalnoj uniji, na što nisu sve države spremne. Pogotovo ne one najbogatije. Zbog toga se pregovori i jesu pretvorili u maratonske, potkrijepljene besanim noćima, cjenkanjima, trgovini za svaku milijardu.





Ako bi se tijekom poslijepodneva postigao sporazum oko ovog ukupnog iznosa, tada bi mogli krenuti pregovori i o drugim osjetljivim pitanjima koja se odnose na tu svotu novca. Prvenstveno kako će se taj novac dijeliti, pod kojim uvjetima će se dijeliti državama kojima je potreban i kako će se kontrolirati njegova potrošnja.

Još uvijek postoji mogućnost da se odustane od dogovora u ovoj fazi pregovora i da se odgodi za koji tjedan, možda čak i za kraj kolovoza.

Premijer Andrej Plenković nakratko se vratio u Zagreb kako bi na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a predstavio sastav nove vlade, a nakon toga ponovno odlazi u Bruxelles.

Novinarima u Zagrebu rekao kako je opći dojam da se u Bruxellesu ipak polako kreću prema dogovoru.

- To podrazumijeva određene kompromise. Drugo je poruka gospodarstvima, u specifičnom trenutku i treće poruka prema financijskim tržištima. Nikad više novaca nije bilo na stolu, rekao je.





Ponovio je da treba pokazati odgovornost, izbjeći sukobe i jedan odraz nepovjerenja. S aspekta Hrvatske, danas popodne će, rekao je, točno moći izračunati koliko sredstava je u pitanju. Cilj koji je Vlada postavila je 20 milijardi eura "plus".

- Vidjet ćemo koliko je to plus, napomenuo je.