Otvoreno o načinu obnove Zagreba i okolice od potresa

Kako će se obnavljati Zagreb i okolica od potresa? Treba li na isti način financirati obnovu prve nekretnine koja je obiteljski dom i stanova za iznajmljivanje?

- Duga rasprava o dugoočekivanom Zakonu o obnovi Zagreba

Hoće li se dogoditi krpanje zgrada ili temeljita obnova s protupotresnim ojačanjima? Kako spriječiti špekulante nekretninama? Nameće se niz pitanja.



- Da, socijalni kriterij treba, imovinski kriterij treba, i dohodovni kriterij treba. Oni će se razmotriti, i već su u fazi razmatranja i s prvim prijedlozima pred drugo čitanje Hrvatska će Vlada izaći u procesi savjetovanja i javne rasprave, rekao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gostujući u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Mislava Togonala.

Za otprilike tri tjedna, dodao je, vidjet ćemo njihovu konačnu konturu.

- Ono što smo zacrtali ovim Zakonom i ono što moram i Hrvatskoj javnosti i svim kolegama jasno pojasniti: jedan je koncept s kojim smo ušli u javnu raspravu, prihvativši 100-tinjak primjedbi svih onih koji su bili zainteresirana javnost, ovaj koncept koji smo predstavili zastupnicima Hrvatskog sabora je ipak malo drugačiji od onog s kojim smo ušli u raspravu, dodao je Horvat.

Koncept ulazi u organiziranu obnovu konstrukcijskog dijela zgrade: nosivi zidovi, hodnici. U cjelovitu obnovu ići se, kazao je, kod onih vlasnika koji se za to odluče i onih vlasnika koji to mogu sami financirati.

- Rekli smo u prvom koraku da nam za takav tip obnove trebaju 42 milijarde kuna. Mi smo s današnjim danom iz nekoliko izvora financiranja osigurali otprilike milijardu i 200 milijuna eura, uključujući i onih 100 milijuna kuna koje smo stavili na raspolaganja za sanaciju krovišta i dimnjaka, nosivih odnosno zabatnih zidova i nekih drugih dijelova koje su građani počeli sami obnavljati, rekao je Horvat.

"Prvi sljedeći potres vratit će nas na ono što smo imali"

- Konstatacija da se ne zna što treba raditi organizator obnove, što bi trebao raditi upravitelj zgrade ili sam vlasnik - je jedna nedorečenost koju ja prepuštam samim vlasnicima, rekao je Horvat.

Zlatko Hasanbegović, potpredsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta imao je dosta primjedbi na Zakon.

- Govorio sam u kontekstu onoga što bi trebao biti cilj i svrha ovoga Zakona, a što u ovom obliku i s ovim stanjem financija, posebno na ovaj način kako se konfuzno interpretiraju stvari, kazao je Hasanbegović i dodao:

- Ovo je danas pušteno kao jedan popis lijepih želja na brzinu, iz političkih razloga, posebice iz predizbornih političkih razloga.

- Ono što je ključna anomalija ovog Zakona i to ga čini bizarnim, dakle govori se o toj rekonstrukciji ili krpanju do razine stanja uoči potresa. Drugim riječima, treba napraviti kulisu, zakrpati. Ne daj Bože prvi sljedeći potres vratit će nas na ono što smo imali, kazao je Hasanbegović.

- Cijenim sve ovo nastojanje kolege Hasanbegovića da bude dopadan Hrvatskoj javnosti, ja sam siguran da ga 95 posto Hrvatske javnosti nije čulo, niti razumjelo, jer on govori metajezikom. A jezik inženjera, moj jezik kao inženjera elektrotehnike, strojara, građevinara, statičara, arhitekta - vam je vrlo jasan i na podlozi točnih analitičkih izraza, kazao je Horvat.

- Ja vam mogu govoriti i jezikom vlasnika koji je oštećen u tom potresu i koji je u krajnjoj liniji svjestan dosega političkoga marketinga, uzvratio je Hasanbegović dodavši da je sam pristupio obnovi svoje imovine.

"Ne možemo siliti nekoga da država ulaže novac u tuđu nekretninu"

- Isto sam inženjer elektrotehnike s iskustvom koje je u privat sektoru i mogu reći da po ovom tu modelu on je ništa drugo nego jedno vraćanje u prošlost, kazao je Dario Zurovec, saborski zastupnik Fokusa.

Obraćajući se ministru Horvatu, kazao je, da nije istina da im nitko nije ponudio neko rješenje.

- Prije jedno sat vremena ja sam ponudio jedno rješenje od strane Fokusa, nadam se da će biti prihvaćeno. Mi moramo jednostavno navesti ljude da budu odgovorni za svoju nekretninu. Da, potres je pogodio i moju kuću, kazao je Zurovec i dodao da je četiri puta "izletavao" iz kuće.

- Što se tiče ovoga samog Zakona, ne možemo mi otimati od ljudi imovinu, točnije uzimati novac od poreznih obveznika, i siliti nekoga da država ulaže novac u tuđu nekretninu, rekao je Zurovec.

Zakon, a ne pravilnik

- Ključno je gospodine ministre, dobro je da ste u javnoj raspravi uhvatili i prihvatili 100-tinjak prijedloga, dobro je da ste uključili socijalnu inkluzivnost, socijalnu kategoriju koja mora biti dvostruka: dohodovna i imovinska. Stoga će SDP ako to bude potpuno jasno, mi ćemo inzistirati da to uđe u Zakon, rekao je Rajko Ostojić, potpredsjednik Hrvatskog sabora (SDP).

Na što ga je Horvat nadopunio rekavši: "dohodovna, imovinska i socijalna".

- Tako je, ali da to bude u Zakonu, a ne u pravilniku. Nemojte se ljutiti, neću zacoprati za vas, ali ministri se mijenjaju. Znate i sami, barem u HDZ-ovoj Vladi. Vi izgledate nekada kao hokejaška izmjena. Zato je bolje da to bude u Zakonu, da to mijenja Sabor, nego da pravilnik mijenja ministar u roku sedam dana. Ako to bude, ako to bude jedna pravilna raspodjela, SDP će za to zasigurno glasovati, kazao je Ostojić.

- Zamolio bih da taj Zakon bude jedna platforma za sve ostale buduće Zakone. Živimo u 21. stoljeću, vrijeme je ugroza. Pogledajte, bio je potres pa poplava, doći će, ne daj Bože, požar dodao je Ostojić.

- Da se naprave kriteriji u kojem smislu će država, jedinice regionalne i lokalne samouprave, privatni sektori, gradovi i obitelj pomagati u sličnim situacijama, pojasnio je Ostojić.

Darko Klasić, saborski zastupnik HSLS-a do sada je već govorio o "špekulantima nekretnina" koji bi mogli pokupovati teško oštećene nekretnine u gradu čime bi ljudi starije životne dobi koji u njima žive - ostali na cesti.

- Ovaj Zakon je put Vlade u dobrom smjeru. Drago mi je da su prihvatili 25 posto prigovora građana i nadam se da će se na tom tragu i nastaviti i da će se prihvatiti svi konstruktivni prijedlozi zastupnika u Hrvatskom saboru, kazao je Klasić i dodao:

- Stvar nije crno-bijela. Kada smo mi iznosili mogućnost špekulantskih odnosa u Gradu Zagrebu nije se vidio ovaj Zakon. On će zapravo prevenirati na ovaj način, građani neće imati potrebe prodavati nekretnine u bescjene ako će se država pobrinuti da se te nekretnine kvalitetno obnove.

- Nađimo se za godinu dana u ovome studiju i vidjet ćemo što ćemo imati od cjelovite obnove. Nećemo imati ni c od cjelovite obnove. I nema novca, kazao je Hasanbegović.

"Grad svoje obnavlja, država svoje, a fizičkim osobama pomoći koliko je moguće"

- Što se tiče samih novaca, moram napomenuti da je prijedlog Grada Zagreba od prvog dana bio, i solidarnost koja je na djelu, Grad Zagreb svake godine uplaćuje iznos od 860 milijuna kuna u Fond solidarnosti. Od 2007. je uplatio više od 10 milijardi kuna za nerazvijene općine, rekao je Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba.

- S obzirom na to da je potres pogodio Grad Zagreb, mislim da bi drugi trebali sada biti solidarni s Gradom Zagrebom i dopustiti da Grad Zagreb uplaćuje taj novac u ovaj Fond za obnovu i da sam sebe obnavlja. Treba pomoći ljudima, to je ključno, kazao je Rovis.

- Grad Zagreb može obnavljati škole, bolnice i javne ustanove, ali ne može obnavljati privatnu imovinu, odgovorio mu je Hasanbegović.

- Što je ključno, što smo inzistirali da se navede da mora postojati obaveza: grad svoje obnavlja, država svoje, a fizičkim osobama pomoći koliko je moguće u financijskim okvirima. I tu je Zakon na tragu, rekao je Rovis.