Stanje s ribljim fondom na Mediteranu nije dobro

Svjetska organizacija za zaštitu prirode pozvala je vlade sredozemnih zemalja na zajedničku "Plavu strategiju oporavka" i zaštite mora. Zaustavljanje brojnih pomorskih aktivnosti zbog pandemije korona-virusa potvrdilo je da se riblji stokovi mogu oporaviti, ali treba stvoriti uvjete i redizajnirati ekonomski sustav.

O ovoj temi su u emisiji Dobro jutro, Hrvatska gvirili Mosor Prvan iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF i Ante Mišura, pomoćnik ministrice poljoprivrede.

Mišura je naglasio da su glavni izazovi u upravljanju ribljim fondom, kako pomiriti zaštitu resursa i iskorištavanje, te kako sačuvati sektor.

- Mi smo krenuli s tim i mislim da smo na dobrome putu. Uspjeli smo sačuvati ribarstvo i flotu. Mislim da u tom smjeru i dalje treba ići, istaknuo je. Prvan je rekao kako je jedan od razloga zašto je WWF uputio apel vladama mediteranskih država, stanje na Mediteranu.

- Stanje nije dobro, ali i nije posve loše no mora se pronaći način oporavka Sredozemnog mora, a tu ne govorimo samo o ribarstvu, istaknuo je i dodao kako je Mediteran kolijevka civilizacije zadnjih 5 tisuća godina gdje ljudi žive i stvaraju pritisak na okoliš.

Veliki pritisak na Mediteran

Kazao je kako zadnjih 50-ak godina pritisak znatno porastao kada govorimo o povećanju prolaza brodova, turizma, nautičkog turizma, kruzera, ali i kada govorimo o ribarstvu i akvakulturi koja se povećala za 4 puta u zadnjih 20-ak godina.

- Sve to utječe na okoliš i znanstvene studije govore da ne idemo u dobrom smjeru te da moramo promijeniti pristup gospodarenja morem, rekao je Prvan.
Istaknuo je da, što se tiče ribarstva, WWF ima dobru suradnju s državama, a posebno s Hrvatskom.

„Plava strategija oporavka” je poziv da nešto promijenimo. Sastoji se od dvije komponente, jedna je teritorij Sredozemnog mora pod zaštitom. Efektivna zaštita se trenutno provodi na svega 1,27 posto Mediterana, dok se prema znanstvenim podacima treba doći do 30 posto zaštite površine Mediterana, naglasio je Prvan.

- Druga stvar je na koji se način odvija biznis na Mediteranu. Ribarstvo, turizam, pomorstvo. Moramo uskladiti način na koji iskorištavamo more s kapacitetima mora kako bi se oni mogli oporaviti, a mi smo probili te kapacitete, rekao je i dodao da moramo vidjeti kako smanjiti pritisak, a da istovremeno na ugrožavamo ekonomiju i egzistenciju ljudi.

Oporavak Jabučke kotline

Što se tiče „Jabučke kotline”, Mišura je kazao kako je to jedan veliki uspjeh na Mediteranu gdje je došlo do suradnje znanosti, sektora i nevladinih organizacija.

- Prvi rezultati govore o velikom oporavku, što vide i ribari. To su rezultati zaštite i smatramo da je to pravi način zaštite Mediterana, govori.

- Prvo je znanost dala prijedlog, nakon toga je naš sektor razgovarao s talijanskom sektorom te su na kraju hrvatska i talijanska administracija razgovarale, što je bilo ključno. Pomoć su pružile i nevladine organizacije. Radi se o tome da se u jednom dijelu uopće ne lovi, a u druga dva dijela postoje regulacija da se 2 dana lovi, a ostale ne, pojasnio je Mišura.

Naglasio je kako se traži suživot turizma i ribarstva zato što je ribarima važno da imaju gdje plasirati ribu.