Burno u Saboru o premijerovu izvješću o sastanku Europskog vijeća

Hrvatski sabor raspravljao je o izvješćima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o sastanku Europskog vijeća i o hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije.

● Sabor: Jednoglasno o sastavu Odbora za obranu 
● O donacijama nije izvijestila 71 politička stranka 

Izvješće se također odnosi i na izvanredni sastanak Europskoga vijeća održanog prije 10 dana na kojem je prihvaćen plan za gospodarski oporavak Europe od pandemije za razdoblje od 2021. do 2027. Dogovorom je Hrvatska dobila na raspolaganje oko 22 milijarde eura u sljedećih sedam godina, što je više nego dvostruko u odnosu prema višegodišnjem financijskom okviru od 2014. do 2020.

Izvanredni sastanak u Bruxellesu sredinom srpnja jedan je od najdužih u povijesti Europske unije. Rezultirao je povijesnim dogovorom, ističe premijer.

- Riječ je o bilijun i 824 milijarde eura, od tog iznosa Hrvatskoj će biti na raspolaganju preko 22 milijarde, tj. 165 milijardi kuna, rekao je premijer Andrej Plenković.

Hrvatska se izborila i za dodatnih 400 milijuna kuna, što je ekvivalent, ističe, jednom Pelješkom mostu.

Oporba: 22 milijarde eura ovisit će o sposobnosti povlačenja

Oporba je upozorila da 22 milijarde eura namijenih Hrvatskoj "neće samo tako pasti", nego će ovisiti o njenoj sposobnosti povlačenja, a smatra i kako hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije nije iskorišteno na najbolji način.

- Moj cilj je bio dobiti što veća sredstva za nacionalnu omotnicu, a raditi komprimose na onim programima koji se odnose na sve i gdje će apsorpcija tih sredstava ovisiti o aktivnosti aktera u Hrvatskoj, poručio je Plenković SDP-ovoj Romani Nikolić. Ona je pitala o smanjenju prvotno predviđenih sredstava za pojedine programe, kao što su Obzor 2020, Invest EU te politike kao što su zdravstvo, obrana i migracije.

Premijer ne dijeli mišljenje Katarine Peović (RF) da u EU nema ni solidarnosti ni konvergencije ni kohezije. Odlukom da EU izađe pred investitore i finacijska tržišta i namakne sredstava za države članice postignuta je kohezija, naglasio je.

Odbacio je i tvrdnju Rajka Ostojića (SDP) da je Hrvatska kao predsjedateljica Vijeće Europske unije podbacila istaknuvši da je dobila i priznanje i zahvalu i ostvarila rezultate.

Most nezavisnih lista zanimalo je zašto Hrvatska nije ravnopravna s drugim članicama Unije, odnosno zašto neki smiju povući poteze koje se Hrvatska ne usudi.

- Da proglasimo isključivi gospodarski pojas, ali vi to ne želite zbog dobrih odnosa s Tajanijem, inače fašistom koji svojata našu Dalmaciju i Istru, vi niste zaštitili naše ribare, rekao je Miro Bulj (MOST).

- Tko bi ih drugi dao, ima li netko drugi tko će dati 270 milijuna eura za hrvatsko ribarstvo osim hrvatskog članstva u EU. Ako vi meni nađete odgovor na to pitanje, tko je taj drugi, onda ću vas razumjeti, odgovorio je Plenković.

SDP pita zašto je Hrvatska šutjela u raspravi o poštivanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj. "Neki kritičari našeg predsjedanja rekli su da smo bili gromoglasno tihi što se tiče klizanja nekih naših susjeda prema autoritarizmu i kršenju vladavine prava", rekao je Domagoj Hajduković (SDP). Plenković odgovara da to nije točno. 

MOST i premijer međusbno se prozivali 

Na prozivke iz Mosta da Hrvatska tijekom predsjedanja nije blokirala Srbiju zbog vladavine prava, premijer je odmah uzvratio. Nikola Grmoja izjavio je kako je "zanimljivo da je hrvatski prioritet vjerojatno što brži ulazak Srbije u EU, a da bi zapravo trebao biti izvršavanje obveza". Plenković je kazao da Grmoja ne zna ulogu države koja predsjeda Vijećem, a zatim su reagirali Nino Raspudić i Miro Bulj te je predsjednik Sabora Gordan Jandroković situaciju nastojao smiriti. 

Sukob se nastavio i izvan sabornice. Plenković je Mostove zastupnike prozvao zbog vrijeđanja i kazao "da ne znaju ništa, vrijeđaju druge, plaču i da su licemjeri". Grmoja je odgovorio "kako ne zna gdje je premijer vidio plakanje te da može primijetiti da je premijer jako uzrujan".

Grlić Radman: Predsjedanje Vijećem EU-a zbog pandemije je bilo specifično

Ministar vanjskih poslova podnio je izvješće o predsjedanju Vijećem EU, koje je kaže, zbog pandemije, bilo specifično. No uspjeli su, u jednom od glavnih prioriteta.

- Politika proširenja zapadni Balkan. Unatoč izazovima  s kojima se Unija suočavala, uspjeli smo vratiti i održati pitanje proširenja u fokusu te reafirmirati vjerodostojnu i učinkovitu politiku proširenja,  istaknuo je Goran Grlić-Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

Žao mu je, jedino, kaže, što, zbog pandemije, hrvatskim građanima nisu uspjeli pobliže predstaviti mehanizme djelovanja Unije.

Unatoč krizi i povezanim izazovima, Hrvatska je ispunila sve najvažnije zadaće predsjedanja u skladu s programom koji je bio podijeljen u četiri tematska stupa - Europa koja povezuje, Europa koja štiti, Europa koja se razvija i Utjecajna Europa, ističe se u izvješću.