CSI u poljoprivredi, krvna slika tla

Kako povećati urod, a smanjiti ulaganja - pitanje je koje muči većinu naših poljoprivrednika. Kako štititi usjeve, a ne trovati prirodu i podzemne vode? Nije to lako, ali jedno od dobrih rješenja je - analiza tla.

Čak je i zakonska obveza periodički analizirati sve površine u ARKOD-u iznad jednog hektara. I dok veliki poljoprivrednici to uglavnom redovito rade, mali - analizu tla - smatraju još jednim bespotrebnim nametom. No, nije tako. Analiza - krvna slika vaših oranica nije preskupa.

Kada se skine urod s polja, podvlači se crta. Da prionosi, a time i zarada, ovise o struci, Stjepan Zorić iz Erduta je shvatio prije mnogo godina. Bilo da je riječ o podizanju trajnih nasada ili pak o ratarskim kulturama. Prvi je korak - analiza tla.

Zarada i ekologija

Dolaze kod nas gledati ostali proizvođači, kako je moguće da kukuruz rodi 10 tona u ekološkoj proizvodnji. Bez problema rodi. Mi smo sada imali 8 tona pšenice po hektaru u ekološkoj proizvodnji.T o je moguće na našem tlu. To je nemoguće bez analize, prave analize tla i bez podrške struke, kaže Stjepan Zorić.

Svojevrsna je to "krva slika" tla, stoji 200-tinjak kuna i trebala bi biti redovna agrotehnička mjera koja se radi nakon žetve i berbe. U tvornici pod vedrim nebom ništa ne bi trebalo biti prepušteno slučaju.

- Preduvjet je tlo, sa relativno dobrim PH. Naš PH je 7, što je odlično. Nemamo potrebe za dodavanje, za kalcifikacijom. Umjesto 2 tisuće kuna gnojiva ubacite tisuću kuna po hektaru, vi ste tu smanjili impute, vi ste tu na dobitku, dodaje Stjepan.

Centar za tlo, poljoprivredni CSI

Već gotovo 2 desetljeća zaštitom i kontrolom plodnosti poljoprivrednih tala u Republici Hrvatskoj, bavi se Centar za tlo. Danas je to institucija koju je osnovalo Ministarstvo poljoprivrede, a dio je Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Referentni je centar za cijelu zemlju.
- Analizirali smo preko 50 tisuća uzoraka. Moram vam reći da na otprilike 20% uzoraka uopće ne treba gnojidba fosforom, 10% ne treba gnojidba kalijem. Kada bi se još tome dodala kalcizacija, kad bi se provela na jedno 30% površina i tu bi došlo do osjetnog smanjenja primjene fosfora i kalija što u konačnici našim poljoprivrednicima ostvaruje jako veliku uštedu u samoj proizvodnji, a time štitimo i tlo i podižemo prinose, objašnjava Hrvoje Hefer, v.d. predstojnika Centra za tlo, HAPIH.

Analiza tla propisana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.Uz Centar za tlo, kao referentni centar u Osijeku, još je 5 laboratorija diljem zemlje koji istom metodologijom ispituju plodnost tla.

Kad nastupi znanost

- Oni žele raditi analizu, žele znati što je s njihovim tlom i sve više raste svijest ljudi da tlo moramo zaštiti na neki način i da moramo imati osnovne informacije s čim raspolažemo. Jer tlo nam je osnovni resurs za biljnu proizvodnju, mi ga zaista moramo štititi i o njemu se adekvatno brinuti. Postupak je vrlo jednostavan. Savjetodavna služba već provodi edukaciju poljoprivrednika za uzimanje uzoraka, kaže Milena Andrišić, rukovoditeljica Odjela za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, Centar za tlo, HAPIH.

U suvremenom laboratoriju u Osijeku, svojevrsnom CSI-ju, stručnjaci će iz uzorka utvrditi sve. Vrećicu zemlje,  čiji su podaci o točnoj lokaciji i vlasniku zemljišta  uvedeni u upisnik, prvo će osušiti i samljeti. I tada nastupa znanost.

- Analize koje mi najčešće radimo to su analize za ratarske usjeve i za nasade - znači za kontrolu plodnosti tla. Krećemo od PH vrijednosti tla. S obzirom na taj rezultat rade se karbonati, odnosno hidrolitička kiselost, radimo postotak humusa, ukupnog dušika i neke druge parametre ukoliko korisnik zatraži, objašnjava Ivana Zegnal, rukovoditeljica Odjela laboratorija, Centar za tlo, HAPIH.

Jedinstvena baza podataka i preporuka

Lani je sedmero djelatnika laboratorija obradilo nešto više od 5 tisuća uzoraka. A na rezultate se čeka ovisno o vlažnosti tla. Kod 'optimalnih uzoraka' postupak od zaprimanja do konačne preporuke treba 14 dana. Ispitni izvještaj pokazat će kakvo je stanje parcele korisnika što je osnova za izradu preporuke gnojidbe.

Svi dobiveni podaci smještaju se u suvremeni informacijski sustav, jedinstvenu bazu podataka, koji stoji uz rame sličnim sustavima zapadnoeuropskih zemalja. Do njih mogu svi oni koji su analizu tla zatražili. Jednim klikom na lokaciju, bit će vidljivi svi sadašnji i prošli podaci.

- Svaki uzorak tla koji dolazi, nama je označen GPS lokacijom. Mi na osnovu unosa GPS lokacije u geografski informacijski sustav, moežemo vizualizirati mjesta uzimanja uzoraka, isto tako možemo na snovi matematičko -kompjuterskog modela interpretirati analitičke podatke u novokreirane podatke, kao i praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta gdje možemo vidjeti trend da li dolazi do degradacije zemljišta, ili do povećanja plodnosti, kaže dr. sc. Danijel Rašić, Centar za tlo, HAPIH.

Konačno zakoračiti u 21. stoljeće

Osnova je to za znanstvene radove, ali i za smjer kojim bi hrvatska poljoprivreda, s obzirom uvjete koje osigurava priroda, trebala ići. - Mislim da je jako bino da konačno zakoračimo u 21. stoljeće, ali temelj je analiza. Mi pričamo o dronovima, o satelitima, a ne radimo osnovnu stvar, a to je analiza tla s koje nam sve ostalo proizlazi, zaključuje Hrvoje Hefer.

Saznanja o tome kakvo je tlo najviše ima u 5 slavonskih županija, gdje je i najintenzivnija poljoprivredna proizvodnja. Zapad i jug Hrvatske, zbog rascjepkanih površina manjih od 1 hektara, analize za sada ne moraju raditi. A takvih je 360 tisuća hektara obradivih površina. Do cjelokupne slike hrvatskoga tla proći će godine, no već sada se zna da raste broj površina s povećanom kiselosti. Smjernice za uspješniju poljoprivrednu proizvodnju lako su dostupne.