Ekonomske posljedice pandemije pogoršat će sukobe u svijetu

Pandemija koronavirusa pogoršava humanitarnu situaciju u područjima najsmrtonosnijih sukoba u svijetu i prijeti ekonomskim propadanjem koje će imati za posljedicu daljnje jačanje nasilja, upozorili su diplomati i stručnjaci Ujedinjenih naroda.

- Covid-19 ometa programe humanitarne pomoći, skrećući pozornost s kriza i preusmjeravajući sredstva velikih sila koje se u vlastitim kućama bore sa smrtonosnim virusom te se smanjuju izdvajanja novca za ionako krhke, ratom pogođene ekonomije, kažu oni.

- Velika je zabrinutost da će ekonomski utjecaj pandemije izazvati više nereda, više sukoba. Tek smo u prvom činu vrlo dugotrajne drame, kaže UN-ov stručnjak u New Yorku Richard Gowan za AFP.

Poziv glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa u ožujku na uspostavu globalnog prekida vatre uvelike je ostao neuslišen, a sukobi su se nastavili u žarištima poput Jemena, Libije ili Sirije.

Humanitarne agencije su bez novca, Covid-19 širi se bez kontrole

Epidemiološke mjere zabrane kretanja ograničavaju kretanja mirovnih izaslanika, mirovnih snaga i nevladinih agencija, otežavajući posredovanje i dostavu te raspodjelu prijeko potrebne pomoći sve ranjivijem stanovništvu.

- U Jemenu, gdje su deseci tisuća civila umrli od 2015., u, prema mišljenju UN-a, najgoroj svjetskoj humanitarnoj krizi, sukobi jačaju, kažu diplomati koji za tu državu kažu da je "u slobodnom padu".

- Gladomora je opet na obzoru. Sukob ponovno jača. Ekonomija je ponovno u raspadu. Humanitarne agencije su gotovo bez novca. I još novi problem - Covid-19 širi se bez kontrole, kaže dužnosnik UN-a Mark Lowcock zadužen za humanitarnu pomoć.

Britanski diplomat kazao je Vijeću sigurnosti UN-a da je koronavirus i do 70%srezao izdvajanja za tu zemlju koja su je održavala na životu.

Od travnja je polovina obitelji u Jemenu ostala bez najmanje polovice prihoda.

- Pomognite Jemenu sada ili promatrajte kako zemlja pada u bezdan, poručio je.

Lowcock je upozorio i na poražavajuće ekonomske pokazatelje za Siriju čija je ekonomija desetkovana gotovo desetljećem građanskog rata.

Mjere zabrane kretanja kojima se želi spriječiti širenje koronavirusa u Siriji jedan su od faktora koji će utjecati na ovogodišnji pad ratom uništenog gospodarstva od 7%.

Prema mišljenju diplomata, gubitak radnih mjesta u proteklim mjesecima povećao je nezaposlenost s 42% u prošloj godini na 50% u ovoj.

Diplomati kažu da zapadne zemlje smanjuju pomoć koju šalju u zone pogođene humanitarnom krizom jer se okreću spašavanju vlastitih ekonomija pogođenih koronavirusom.

Pandemija usporila mirovne napore

Analitičari kažu da je pandemija usporila mirovne napore jer su mirovni posrednici susrete zamijenili virtualnim pozivima preko Zooma ili Skypea.

U siječnju na samitu, kojemu je u Berlinu domaćin bila Njemačka, svjetski vođe obvezali su se na prekid stranog miješanja u građanski rat u Libiji i poštovanje embarga na oružje u sklopu plana da se zaustavi devetgodišnji sukob.

No prošlog je mjeseca Guterres osudio upletanje "bez presedana" u ratom razorenu zemlju u kojoj Rusija i Turska podupiru suprotstavljene strane.

- Sada je fokus Njemačke očito na podizanju europske ekonomije, kaže Richard Gowan iz think-tanka International Crisis Group.

Stručnjaci također pomno i sa zabrinutošću prate stanje u Libanonu u kojemu traje najgora ekonomska kriza od građanskog rata 1975. do 1990. U toj zemlji nekontrolirana inflacija i kontrola prometa kapitala daju zamah siromaštvu, očaju i nasilnim uličnim prosvjedima.

- Diljem svijeta slika je vrlo sumorna i depresivna, kaže diplomat UN-a za AFP.

- Nazadovanje ekonomije samo će pojačati sukobe u tim zemljama, dodaje.