Proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježava se danas, na dan kada je vojno-redarstvenom akcijom "Oluja" prije 25 godina oslobođen Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune. "Oluja" je uz "Bljesak" ključna akcija koja je osigurala kraj Domovinskog rata.

- Sve o Domovinskom ratu na usluzi HRTi
- Oluja - najsjajnija vojna operacija u povijesti Hrvatske
-
Srbijanski mediji o Oluji
- Evo što svjetski mediji pišu o Danu pobjede




Okupljenima su se na glavnom kninskom Trgu Ante Starčevića obratili Ante Gotovina, umirovljeni general-pukovnik, premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Republike Zoran Milanović.

- Jači smo i bolji ljudi. Spremni s optimizmom raditi za bolje sutra - u novom poglavlju. Hrvatska se razvija u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja se brine za najmanje i najpotrebnije. Državu u kojoj svi njezini ljudi, bez obrira na različitosti - uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze, poručio je Ante Gotovina.





- Oluja je bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe. Obuzima nas zahvalnost prema hrvatskim braniteljima, kao trajna obveza, izjavio je među ostalim premijer Andrej Plenković

- U 25 godina odnosi među državama i odnosi u svijetu mijenjaju se i redefiniraju. U ovih 25 godina mi smo odmaknuli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina, kazao je predsjednik Zoran Milanović.  

Program je počeo budnicama ulicama grada Knina u izvođenju Orkestra Oružanih snaga te ceremonijom dočeka predsjednika Republike  i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga na Trgu dr. Ante Starčevića.



Zvonjavom crkvenih zvona, kojom se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije "Oluja", na Kninskoj tvrđavi počelo je obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, 25. obljetnice "Oluje" i Dana hrvatskih branitelja.

Na tvrđavi, na kojoj su ove godine zbog epidemioloških mjera samo sudionici programa, podignuta je zastava Republike Hrvatske. Podignuli su je pripadnici Druge, Četvrte i Sedme gardijske brigade koji su je na istom mjestu podignuli i 1995. godine. Zatim je pročitana povjesnica VRO-a "Oluja", ispaljeno je 25 počasnih plotuna, pročitana su imena poginulih i nestalih pripadnika VRO-a "Oluja" te je održana minuta šutnje.



Na Spomeniku hrvatske pobjede Oluja 95 državni vrh položio je vijenac, a zatim je 25 crvenih ruža na Spomenik položilo 15 djece poginulih hrvatskih branitelja, umirovljeni general-pukovnik Ante Gotovina te 10 hrvatskih branitelja, djelatnih pripadnika Oružanih snaga i ravnateljstva policije. Nakon toga služena je misa za poginule u Domovinskom ratu i VRO-u "Oluja".

Proslava obljetnice Oluje u Kninu održana je pod strogim epidemiološkim mjerama. Nisu svi mogli na glavni kninski trg.



Čestitke u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Čestitajući današnji blagdan, premijer Andrej Plenković objavio je na Twitteru da se "25 godina od Oluje prisjećamo najveće pobjede koja je donijela slobodu i otvorila put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja".




Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja čestitali su i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova  Davor Božinović i glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

- Na ovaj povijesni datum samostalne RH, iskreno i s dubokim pijetetom spram svoj podnesenoj žrtvi, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, čestitamo prije svega svim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima. Čestitke upućujemo i svim građanima RH sa željom da zajedničkim nastojanjima i zalaganjem učinimo našu domovinu u svakom pogledu na čast i ponos onih koji su je branili i oslobodili za sve nas i generacije koje dolaze, navodi se, među ostalim, u čestitci ministra Božinovića i ravnatelja policije Miline. 

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije agresora   oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.