Ratne igre na Mediteranu: Turska i Grčka zveckaju oružjem zbog plina

Dvije članice NATO-a ponovno u verbalnom ratu, zveckaju oružjem u borbi za prevlast nad energentima u podmorju istočnog Mediterana.

Turski istraživački brod koji prati pet ratnih, tvrde Grci, zadire u njihov suverenitet na kontinentalnom šelfu. Isplovio je iz Antalije prema području uz grčki otok Kastelloriz, koji se nalazi samo 2 kilometra od južne obale Turske, a od najbližeg grčkog otoka, Rodosa, udaljen je čak četiri sata vožnje brodom.

- Grčka traži 40.000 km2 kontinentalnog šelfa za taj maleni otok bez uporišta u međunarodnom ili pomorskom pravu. Umjesto toga što ugađa Grčkoj i daje joj bezuvjetnu potporu, Europska unija trebala bi utjecati na službenu Atenu da se ponaša razumno, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.

Službena Ankara poručuje kako otoci poput Kastelloriza, gotovo vidljivi s turskih prozora, ne mogu imati kontinentalni šelf, te da djeluje u skladu s UN-ovim Pravom o moru.

- Nijedan napad na naše civilne brodove neće ostati bez odgovora. Jedan takav incident, zapravo, dogodio se jučer. Vojni brod koji je u pratnji istraživačkoga odgovorio je onako kako treba i Grci su vratili svoj brod u njihovu luku. Nastavi li se takva praksa, dobit će primjeren odgovor, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Grci su jasni - branit ćemo svoj suverenitet. Švicarska se u međuvremenu ponudila kao medijator, Turci u principu taj prijedlog prihvaćaju.

- Turska je odlučila nastaviti s dobrom znanim ilegalnim aktivnostima, još jednom dokazavši da su njezine izjave o spremnosti na dijalog neiskrene. Pokazuje da je umjesto modelu upravljanja državom primjerenom 21. stoljeću sklona onomu iz 19-og. Da slijedi diplomaciju ratnih brodova, inzistira na destabilizirajućoj ulozi, djelovanju izvan okvira međunarodnog prava, te da joj je cilj nametati politiku svršenog čina, smatra grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias.

EU i Njemačka, kao i SAD, pozivaju na dijalog. Francuski čelnik Macron daje punu potporu Grčkoj, ali i podijeljenom Cipru, koji je također na udaru zbog turskih energetskih apetita. Pariz je na zajedničke vojne vježbe s Grcima poslao fregatu i dva borbena zrakoplova.

- Energetika i sigurnost danas su najvažnija pitanja. Upravo su ona na kocki u borbi s centrima moći, osobito s Turskom i Rusijom, koje se sve više nameću i protiv kojih EU i dalje djeluje nedovoljno. Bila bi ozbiljna pogreška našu sigurnost na Mediteranu prepustiti u ruke drugih igrača. To za Europu nije opcija. Francuska to svakako neće dopustiti, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron krajem srpnja.

Nakon što je grčko-turski vojni sukob zbog energenata u srpnju spriječila Angela Merkel, činilo se da će dvije strane ipak sjesti za stol, ali onda je početkom ovoga mjeseca Grčka s Egiptom potpisala sporazum koji utvrđuje gospodarske zone dviju zemalja. A on se kosi se s gospodarskom zonom na koju Turska polaže pravo i zapravo čini bezvrijednim isti takav sporazum koji je Ankara potpisala s Libijom. Taj dokument zanemaruje, primjerice, položaj Krete.

- Grčka je ponosna i jaka zemlja, članica europske obitelji i stup stabilnosti na istočnom Mediteranu. Ostajemo predani principima međunarodnog prava i dobrosusjedskim odnosima. Ali Grčka neće podleći prijetnjama i ucjenama, niti će tolerirati provokacije. Toplo se nadamo da će kod naših susjeda napokon prevladati logika. I da pitanje razgraničenja pomorskih zona u Egeju i na istočnom Mediteranu možda možemo rješavati na međunarodnom sudu, rekao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Turkish Petroleum već je inače dobio nekoliko licencija za bušenje, uključujući i one u okolici Rodosa i Krete. Turci najavljuju izdavanje novih  potkraj kolovoza.