Rekordan kvartalni pad BDP-a: 15,1%!

Kvartalni pad BDP-a nadmašio je onaj u vrijeme globalne financijske krize 2008. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine BDP je pao za čak 15,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je o razdoblju od travnja do lipnja, kada je zbog pandemije gospodarstvo velikim dijelom zaustavljeno.

Otkad se mjeri statistikom nacionalnih računa, ovo je najveći pad ikad zabilježen u Hrvatskoj, komentirao je ministar financija Zdravko Marić. Nije veliko iznenađenje s obzirom da koronakrizu, ali to je viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje ekonomske financijske krize, istaknuo je.





Što se tiče ukupne stope pada od 15%, kao i kretanja osobne potrošnje i državne potrošnje, državna potrošnja je jedina kategorija koja je zabilježila rast.

- Što je također očekivano, s obzirom na aktivnosti koje smo provodili tijekom drugog tromjesečja. Ali čak i taj pad osobne potrošnje, što je 14%, također je najviše ikad zabilježeni pad, i na tragu naših očekivanja, uzevši u obzir situaciju s tržištem rada. Ali možda još i više da je bilo zaključano gospodarstvo. Dakle, imali smo posebne okolnosti i režim kretanja te općenito ponašanja, kazao je Marić, istaknuvši kao utješan podatak da je Hrvatska po visini dobivenih sredstava za očuvanje radnih mjesta među prvih pet zemalja Europske unije.

Viši pad u odnosu na očekivanja, ističe Marić, su investicije.

- Na godišnjoj razini, 52% investicija se odnosi na građevinske radove. Građevina je čak zabilježila neznatni mali plus, što znači da je ono ostalo, a tu je prije svega nabava strojeva i uređaja, odnosno opreme, vodila prema tome da su ukupne investicije pale i nešto više nego što smo očekivali. Imali smo i fizičku barijeru u smislu nabave takve vrste opreme i što se tiče granica i kretanja unutar Republike Hrvatske, rekao je Marić.

Izvoz usluga, bez obzira na to što je 70%, on je na tragu naših očekivanja, rekao je Marić.

- Kad raste gospodarstvo, domaća potražnja povuče i uvoz. Kada pada domaća potražnja, za očekivati je bio veći pad uvoza, međutim, on je nešto manji, rekao je Marić.

Pad je komentirao i predsjednik Zoran Milanović.

- To je malo više od nekakog prosjeka u Europskoj uniji i na to Vlada nije imala nikakvog utjecaja, ne možete nikoga, niti trebate, kriviti ni optuživati za takav skor, rekao je Milanović.





Drugi kvartal donio je, ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, za sva europska gospodarstva i većinu svjetskih pad gospodarskih aktivnosti.





- Činjenica da je hrvatsko gospodarstvo više od mjesec dana bilo zaključano, sama po sebi je značila i da ćemo u drugom kvartalu imati pad i to nije nešto što nas treba čuditi. S druge strane, ono što nas treba usmjeriti u pozitivnom smjeru je činjenica da smo u najvećoj mjeri sačuvali radna mjesta. Imamo 17 000 osiguranika više nego prije Covid krize i to ukazuje da smo sačuvali radna mjesta i sačuvali dobar dio poduzeća od onog najneželjenijeg scenarija, rekao je Ćorić.

Izbjegavanje ovakvih situacija općenito na razini ekonomskih aktivnosti može se učiniti onoliko dobro koliko je jedna ekonomija otporna na eksterne šokove, navodi.

- Ovakav šok nitko na svijetu nije predvidio. Zaključavanje cjelokupne ekonomije, činjenica da ljudi nisu mogli na posao i to što dobar dio poduzeća nije funkcionirao jednostavno dovodi do takvog pada ekonomske aktivnosti koje nije moguće izbjeći. Ja se nadam da to nećemo vidjeti u narednom razdoblju jer su ovo okolnosti bile slične ratu, rekao je.

Do otpornosti ekonomije dolazi kada niste nužno orijentirani na jedan sektor.

- Karakteristika hrvatskog gospodarstva je da veliki dio BDP-a generira u  sektoru usluga, posebno turizmu i ugostiteljstvu i to je ono što se treba mijenjati. Zato će Ministarstvo u višegodišnjem financijskom programu inzistirati upravo na tome da se što je više moguće sredstava usmjeri prema proizvodnim djelatnostima. To je način kako ekonomiju učiniti otpornijom, rekao je.

Naveo je da u EU najveći pad BDP-a u drugom kvartalu imaju one zemlje koje su orijentirane na sektor usluga, kao što su Španjolska, Italija, Portugal, Hrvatska.

Ono što treba imati na umu je da je za pomake potreban i dodatni stimulans, a on će kaže biti izdašan u nadolazećem razdoblju.

- 2021. godina će zasigurno biti godina gospodarskog oporavka, to se samo po sebi logički nameće, teško je očekivati da će biti rast od 8 %, rekao je.

U ovom trenutku raspolažemo podacima za drugi kvartal i očekuje se da će treći kvartal donijeti manji pad jer su se sva gospodarstva u međuvremenu otključala i počela kako tako funkcionirati.

- Što se tiče funkcioniranja državnih tvrtki i efikasnosti državnih poduzeća je nešto na čemu se inzistira nekoliko godina dalje ćemo ići u tom smjeru. Ministar Malenica je najavio smanjenje broja dužnosnika na lokalnoj razini.

Apatija sama po sebi ne nosi ništa dobro, zaključuje Ćorić.

Da je pad BDP-a od 15,1% očekivan, budući da je u tom razdoblju došlo do suspenzije ekonomske aktivnosti smatra i Damir Novotny, ekonomski analitičar. Taj će kvartal utjecati na ukupna ekonomska kretanja, izjavio je za portal HRT-a. Hrvatska bi iz krize mogla izaći jača ako Vlada preusmjeri novac, smatra.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje.

Tromjesečni BDP upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, dok je osnovna svrha njegova obračuna izračun realne stope rasta, stoji u priopćenju DZS-a.

Okolnosti povezane s pandemijom bolesti COVID-19 odrazile su se na dostupnost te pouzdanost podataka i informacija koje se uobičajeno koriste za procjenu tromjesečnog BDP-a. Poteškoće u mjerenju gospodarskog razvoja, osobito u uslužnim djelatnostima, mogu dovesti do potencijalno većih revizija tromjesečnog BDP-a.

Procjena pokazuje da je BDP u drugom tromjesečju 2020. realno manji za 15,1% u odnosu na isto tromjesečje 2019.

Na temelju tih podataka izradit će se nove projekcije za ostatak godine, a Vlada će ih objaviti početkom rujna.



Izvor: DZS

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje negativnu stopu promjene od 14,9%, a u odnosu na isto tromjesečje 2019. realno je manji za 15,1%, procjena je DZS-a.



Izvor: DZS

U Europskoj uniji u drugom je tromjesečju BDP pao za rekordnih 14 posto, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.