Propitivanje identiteta i gospodarska kriza u fokusu izbora u Crnoj Gori

Prozapadni crnogorski lider Milo Đukanović bori se da njegova stranka, koja već 30 godina vlada zemljom pobijedi na parlamentarnim izborima u nedjelju kojima dominiraju rasprave o identitetu i zabrinutost zbog gospodarstva pogođenog pandemijom koronavirusa.

Stranka predsjednika Đukanovića, Demokratska partija socijalista, jedna je od najdugovječnijih političkih snaga na Balkanu. Crna Gora je pod njezinim vodstvom rekla zbogom komunizmu 1990-ih i zatim Srbiji 2006., a sada je na pragu Europske unije.

No, optuženi za raširen klijentelizam i korupciju, predsjednikovi suradnici mogli bi imati problema prilikom formiranja većine nakon izbora.

- Vladajuća koalicija trenutačno ima malu većinu, 42 od 81 mjesta u parlamentu, a nakon ovih izbora očekuje se još neizvjesnija situacija - istaknuo je profesor Miloš Bešić.

Izbori se održavaju u godini političkih previranja i masovnih prosvjeda protiv Đukanovića zbog religijskog zakona koji je izazvao eskalaciju nasilja u vezi nacionalnog identiteta, pitanja koje progoni Crnu Goru i 14 godina nakon razlaza sa Srbijom.

- Osim zdravstvene krize zbog koronavirusa, ono što će obilježiti sljedeće izbore je produbljivanje podjela u crnogorskom društvu - rekao je Bešić za AFP.

Religijski spor

Iako se 58-godišnjeg predsjednika hvali što je Crnu Goru usmjerio prema Europskoj uniji, kritičari ga optužuju da zemljom vlada kao privatnim feudom, bogateći sebe i svoje odane saveznike dok mnogi obični ljudi jedva spajaju kraj s krajem. Od zadnjih parlamentarnih izbora 2016., nezadovoljstvo građana počelo je izbijati na vidjelo i u zemlji sa svega 620.000 stanovnika dogodila su se dva vala masovnih prosvjeda.

Prvi je izbio prošle godine zbog korupcije, odnosno zato što je jedan poznati tajkun priznao da godinama plaća mito vladajućoj stranci.

Početak 2020. donio je nove prosvjede zbog kontroverznog zakona kojim bi država mogla preuzeti vlasništvo nad manastirima Srpske pravoslavne Crkve.
To je razbjesnilo sljedbenike Crkve i dalo vjetar u leđa prosrbijanskoj, desničarskoj oporbi, Demokratskoj fronti.

- Onome tko se usudi napasti ono što je sveto, mjesto je u prošlosti - tvrdi vođa te stranke, Zdravko Krivokapić.

Gotovo trećina stanovnika identificiraju se kao Srbi, a neki nacionalisti čak niječu da postoji posebni crnogorski identitet. Đukanović je iskoristio snažnu reakciju na crkveno pitanje kako bi raspirio bojazni od prijetnjama crnogorskoj neovisnosti, optužujući crkvene vođe da pokušavaju srbijanizirati Crnu Goru.

Gospodarski problemi

I dok su prijepori u vezi identiteta postali središnje pitanje ovih izbora, mnogi birači izražavaju žaljenje zbog toga što se nedovoljno pozornosti pridaje gorućim gospodarskim pitanjima, posebice posljedicama pandemije na turizam.

- Smatram da je poražavajuće što su najvažniji elementi u predizbornoj kampanji zastave, crkva, vjera, a ne male plaće, nedovoljno prilika za napredak i mladi koji odlaze - rekla je Milica, 36-godišnja vlasnica obrta u Podgorici.

Pad turističke potrošnje, čak 92 posto ovo ljeto, tektonski će uzdrmati cijelo gospodarstvo, koje je na putu prema najtežoj kontrakciji od proglašenja neovisnosti.

Neke zabrinjava i glasanje usred pandemije, u kojoj je u Crnoj Gori zaraženo gotovo 4500, a umrlo je gotovo 90 ljudi.