Divlje svinje štete poljoprivredi

Zbog enormnog povećanja populacije divljih svinja sve više je štete u poljoprivredi. Štete ima ne samo ne samo u kontinentalnoj Hrvatskoj nego, evo, sve više i u Dalmaciji.

Bez grožđa ostao je i Zdravko Muić iz Dazline u općini Tisno. Divlje svinje uništile su mu oko 3 tone vrhunskog kardinala. Kako bi se izbjegli slični scenariji, nadležne službe poručuju poljoprivrednicima da ograde nasade, ili se čim prije osiguraju, a lovcima da posao rade bolje nego do sada.

Umjesto zarade od mukotrpnog rada, u ovom vinogradu: žalost, jad i nevjerica. Gotovo ni zrna ranog kardinala.

- To je posebno nešto, to je kardinal, to je veliko zrno kada je normalna godina. A ove godine ni zrna jednoga. Šteta je 40 000 kuna, a možda i više. Tako da sam  ovdje radio za ništa, a došlo me oko 5-6 tisuća kuna samo prskanje, a gdje je oranje, gdje je sav posao, očajan je Zdravko Muić, vlasnik OPG-a, Dazlina, općina Tisno.

Nije ovo prvi put da se veprovi slade njegovim trudom. Iako je, kaže, uvijek branio urod kako je znao i umio. Topovima, repelentima i plašilima...

Ugrožena su i sva ostala malobrojna obrađena polja. Krumpir, voće, povrće... Pravi banket za divlje svinje.

-  Na njivi su posađene pomidore i divlje svinje su foliju  podizale i cijevi kojima se zalijeva, navodnjava. To su  iščupale. Šteta je ogromna, govori Eduard Muić, poljoprivrednik, Dazlina, općina Tisno.

- Gotovo je sad. Ovo je rano grožđe koje je sada uništeno, pokazuje Anđelko Morić, poljoprivrednik, općina Stankovci.

Prema Zakonu, za gospodarenje divljači - zaduženi su lovci. U ovom je slučaju, tvrde mnogi, zakazalo je lovačko društvo "Kamenjarka Tisno".

- Mislim da smo malo zakasnili s našim namjerama i tvrdim odgovorno da naše društvo nije djelovalo najbolje zato što je trebalo organizirati lovce tako da obave noćna dežurstva, naglašava Slavko Stilinović iz Lovačkog društva "Kamenjarka Tisno".

Iz Lovačkog saveza upozoravaju da će zbog sušne godine još biti štete
pa ratari trebaju poduzeti sve "zakonom propisane radnje".

- Svaka lovačka udruga ili pravna osoba koja gospodari lovištem, dužna je na zahtjev vlasnika poljoprivrednih kultura osigurati mu repelente. Druga je mjera da se te kulture ograde žičanom ili nekom drugom fiksnom ogradom i treća varijanta su tzv. električni pastiri, istaknuo je Nedjeljko Dujić, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.

Ako je šteta nastala unatoč mjerama, tada mogu tražiti odštetu.

- Zakonska procedura je takva, da bi se u roku od 7 dana  trebao javiti nadležnom lovoovlašteniku, podnijeti odštetni zahtjev i lovoovlaštenik mu treba odgovoriti, naglašava Višnja Marasović, pročelnica Odjela za poljoprivredu Šibensko-kninske županije.

Poljoprivrednici uglavnom ne poduzimaju sve mjere i rijetko imaju osiguranje. Pa se očekuje još štete. Godina je sušna i mnogo je žedne divljači. 

- Vepar se širi enormnom brzinom diljem čitave Europe, govori Dujić.

- Poljoprivrednicima ostaje uvijek da osiguraju svoj usjev, pogotovo ako je visoko vrijedan, donosi veliki profit i od toga se živi, naglasila je Marasović.

Pozivaju na bolju i pravodobnu komunikaciju s lovačkim udrugama.

- Neke udruge daju razno razne pomoći od sjemena za usjeve pa imaju dogovor da se šteta prebija tako,  neke udruge sufinanciraju podizanje ograda,  a u pravilu repelenti idu na trošak udruga, govori Dujić.

I Upravni odjel za poljoprivredu apelira na bolju suradnju.

- Koliko je god zakon jasan ili nije jasan, ovim putem bih apelirala na vlasnike poljoprivrednih zemljišta kojima sad dozrijevaju kulture da surađuju sa svojim lovačkim društvima. Da ih obavještavaju o viđenju divljači posebno divljih svinja, kako bi se te štete svele na minimum te kako bi se lovci češće pojavljivali na tom području, rekla je Marasović.

Županija daje subvencije i za nabavu električnih ograda, tako da se ratari mogu i njima javiti, a za ovu jesen najvažnije je pak repelentima i uz pomoć lovaca obraniti ostale vrijedne urode.