Nedostatak radnika u drvoprerađivačkoj industriji

Nedostatak radne snage sve je veći problem hrvatskog gospodarstva, a posebno je izražen u drvoprerađivačkoj industriji. Zašto je taj problem  već godinama prisutan, u Dobro jutro, Hrvatska govorili su Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam i Ivica Mlinarić iz drvoprerađivačke tvrtke "Pemper" iz Otočca.

Mlinarić 27 godina radi u industriji obrade drveta, zapošljavaju 20 radnika na poslovima pilane i šumarstva i svakodnevno im nedostaje 5 do 6 radnika.

Drvno prerađivačka industrija je perjanica hrvatskog gospodarstva, zapošljava preko 25.000 radnika i iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast prihoda i osobnih dohodaka, rekao je gospodin Kovačević i dodao da najveći dio svojih prihoda, oko 64%,  realiziraju na inozemnim tržištima. Kada se promatra ukupni hrvatski izvoz drvoprerađivačke industrije s 1,1 milijardu Eura izvoza sudjeluje sa 7-8%, a taj izvoz realiziraju na najzahtjevnijim tržištima europske unije od Njemačke, Italije, Austrije.

- Vezano uz nedostatak kvalificirane radne snage treba reći da nažalost drvoprerađivačka industrija dijeli sudbinu cijelog hrvatskog gospodarstva. S tim problemom se susrećemo nekoliko posljednjih godina i tu dolazimo do malog apsurda. U ovom trenutku imamo na zavodu za zapošljavanje 150.000 nezaposlenih, a s druge strane hrvatska vlada je i u studenom prošle godine donijela odluku o zapošljavanju, odnosno mogućnosti uvoza i kvotu od 78.000 stranih radnika. Dodatni specifikum drvoprerađivačke industrije je da ona posluje uglavnom u ruralnim i seoskim sredinama što nije baš atraktivno za naše mlade ljude. Plaće u drvoprerađivačkoj industriji u ovom trenutku, prema najnovijim podacima su u prosjeku 4.815 kn, a to je negdje oko 30% manje nego u hrvatskom gospodarstvu. To govori o dodatnom razlogu zbog kojeg kvalitetni, obučeni i iskusni  majstori traže mogućnost zapošljavanja u  zemljama EU  na sličnim ili jednakim poslovima na kojima mogu i višestruko zaraditi, rekao je Kovačević.

- Treba podizati produktivnost ovog sektora, trenutno je na razini 40% prosjeka Europske unije. Produktivnost u konačnici znači i konkurentnost, veće plaće. Što bi značilo podizanje  konkurentnosti? Želimo da ta zanimanja budu atraktivnije mladim ljudima. Prije svega ulaganje u inovacije, u inovacijski dizajn kada je u pitanju namještaj. To je implementacije najnovijih tehnoloških dostignuća, primjena informacijsko komunikacijske tehnologije, digitalizacija. Kada gledamo ukupnu strukturu te proizvodnje svakako bi trebalo ići prema visoko finalizirani proizvodima, prije svega to znači proizvodnja namještaja, vrhunski stolarije, podnih obloga, dakle gdje imamo veću dodatnu vrijednost, dodao je Kovačević.

Dualno strukovno obrazovanje

Hrvatska gospodarska komora već godinama se zalaže da se u škole uvede dualno strukovno obrazovanje. Gospodin Kovačević ističe važnost izravnog obučavanja mladih ljudi, stjecanja znanja, iskustva i vještina u procesu rada, sustav po uzoru na Njemačku i Austriju gdje učenici 50% provode u nastavi a 50% u pogonu. Takvim procesom mladi zavole posao, a time si u budućnosti  osiguraju radno mjesto.

- Mislimo da u obrazovnom sustavu treba biti puno veća suradnja s gospodarstvmo i da treba odgovoriti na potrebe tržišta rada. Razlog apsurda nezaposlenosti i uvoza radne snage je upravo u pogrešnoj obrazovnoj politici koja nije odgovarala na potrebe tržišta rada, rekao je Kovačević.

Ivica Mlinarić  s još 500 registriranih poduzeća u strukovnoj udruzi drvoprerađivačke industrije, te i s registriranim  obrtnicima razmjenjuje iskustva, a jedan od gorućih problema je zapošljavanje novih djelatnika. Često je razlog odustajanja od zapošljavanja novih djelatnika iz inozemstva je njihova obuka koja traje 3-4 mjeseca, traženje dozvola, tako da se zadovoljavaju s trenutnim brojem radnika.

- Na praksi nemamo mlade koji se školuju. Trebalo bi napraviti praksu kako bi se mladi zainteresirali za posao i da se financijski podupru. Tada bi bilo više zainteresiranih učenika, rekao je Mlinarić.