Ministar Horvat o Zakonu o obnovi Zagreba

Oporba kritična - prijedlog Zakona smatra neambicioznim jer cementira postojeće stanje, a ne razmišlja se o tome kakav bi glavni grad trebao biti za 10 godina. Preko Skypea u Temu dana uključio se ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.

Zbog samo desetak sekundi potresa bit će potrebno najmanje desetak godina radova na obnovi oštećenih zgrada u Zagrebu i okolici. Njih bi trebao omogućiti Zakon o obnovi koji je u saborskoj proceduri.

Omjer financiranja obnove

Prema prijedlogu Zakona o obnovi, 60 posto konstrukcijske obnove zgrada financirat će Vlada, 20 posto Zagreb, te 20 posto sami vlasnici.

- Samo za prvu i najnužniju nekretninu, postoji i drugi omjer koji smo definirali i za drugu i svaku sljedeću nekretninu koju stanovnici Zagreba nisu ili neće nužno koristiti za stanovanje, tamo će omjer biti nešto drugačiji. Novitet je za razliku od dosadašnjih obnova nakon elementarnih nepogoda. I privatni kapital se uključuje u sanaciju i obnovu i ovo što se dogodilo na području Grada Zagreba specifično je i nikad do sada viđeno, rekao je Horvat.

Darko Horvat je rekao kako sredstva koja će biti potrebna da bi se u jednom dijelu napravila konstrukcijska obnova, a u drugom dijelu cjelovita obnova, procjenjuje na gotovo 42 milijarde kuna. 

- Poruka svima onima koji misle da je ovaj projekt neambiciozan: Jesu li ikad u životu na jednom mjestu vidjeli ili barem brojkom napisali 42 milijarde?!. Mi ćemo ta sredstva morati pronaći i kvalitetno ih utrošiti kako ne bismo krpali i vratili Zagreb u onakvo stanje u kakvom je bio prije samog potresa, nego da bismo napravili konstrukcijsku obnovu i pripremili Zagreb za prvu sljedeću nepogodu koja nadam se, neće se dogoditi u sljedećih 100 godina, rekao je Horvat. 

Otpornost obnovljenih zgrada jamčiti će projektanti ovisno o tome za što će se vlasnici odlučiti.

- Mi smo izmijenili tehnički propis temeljem kojeg će se dogoditi, odnosno projektirati određeni stupanj popravka ili pojačanja ili cjelovite rekonstrukcije, dodao je Horvat.

- Dat ćemo povjerenje struci. Do drugog petka, očekuje se kvalitetna analiza tijekom današnje rasprave podnesenih amandmana. Siguran sam  da svi oni koji su nam imali namjeru pomoći da Zakon bude još bolji, još  kvalitetniji i potrudili su se napraviti kvalitetne amandmane da ćemo veliku većinu tih amandmana i usvojiti, istaknuo je Horvat.   

"Ako je potrebna kontrola ovakvim stručnim institutima, spremni smo i na to"

Darko Horvat je istaknuo kako će se dati povjerenje ovlaštenim inženjerima građevine, ovlaštenim arhitektima, ovlaštenim inženjerima elektrotehnike i strojarstva da sve isprojektiraju.

- Nakon toga revidentima da to prekontroliraju. Na javnom natječaju izabrat ćemo instituciju ili zajednicu ponuditelja koji će raditi tehničko-financijsku kontrolu. Nakon toga, izabrat ćemo glavne nadzorne inženjere. Ako je potrebna kontrola ovakvim stručnim institutima, spremni smo i na to, rekao je Horvat.  

Tko može jamčiti transparentnost?

- Mi smo u izradi aplikacije na kojoj ćemo na stranicama ministarstava transparentno na mjesečnoj bazi prikazivati na koji način i na što smo utrošili novac. Kvartalno ćemo za potrebe Vlade i potrebe Sabora izrađivati izvješća koja će sabornici i ministri imati pravo i mogućnost čitati, rekao je Horvat.
Darko Horvat je rekao kako je već donesen tehnički propis sukladno kojem će se određivati statična otpornost.

- Podrobniji sadržaj i tehnički elementi i potrebne projektne dokumentacije  donijet ćemo u roku od 30 dana. Prvi program mjera je skoro gotov. Za osnivanje fonda, ugovor je gotovo pa na stolu, za 30 dana imat ćemo osnovani i fond, rekao je Horvat.

Nova lokacija za smještaj za stradale u potresu

Darko Horvat je rekao kako nova lokacija za stradale u potresu može im pružiti najmanje ono što su imali u paviljonima Studentskog centra.

- Završavamo sitne obrtničke radove kojima ćemo dodatno uljepšati prostorije u kojima će privremeno boraviti oni koji druge mogućnosti neće imati. Bit će osigurana tri obroka na toj lokaciji kao i u Studentskom centru. Sav taj teret moći ćemo nadomjestiti iz Fonda solidarnosti za kojeg je predujam stigao. Za preseljenje smo spremni i u dva dana donijet će se odluka o demobilizaciji dva paviljona u Cvjetnom naselju i mobilizaciji nove lokacije, zaključio je Horvat.

Za HDZ-a zakon o obnovi poruka solidarnosti, oporba kritična

Traje druga izvanredna sjednica Hrvatskog sabora čije je sazivanje tražila Vlada kako bi se što prije donio Zakon o obnovi potresom oštećenih zgrada na području glavnoga grada te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Na početku je dao prisegu ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica jer to nije mogao učiniti u srpnju, kad i ostali članovi Vlade, jer je bio pozitivan na koronavirus. Malenica, koji se oporavio i vratio redovnim obvezama, prisegnuo je da će dužnost člana Vlade obnašati savjesno i časno, poštivati Ustav, zakone i pravni poredak, te se zalagati za svekoliki napredak RH.




- U Sabor se više ne može bez maski: "To više nije preporuka"    

- Uoči sjednice Sabora sastala se vladajuća većina   

Raspravlja se o konačnom prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i okolice. Njime se određuje model prema kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60% financirati država, a po 20%o Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina (za prvu nekretninu). No oporba smatra da je zakon i dalje nedorečen pa najavljuje nove amandmane.




Stanka na početku zasjedanja

● Na početku sjednice stanku u ime kluba zastupnika SDP-a je zatražio stanku Peđa Grbin zbog dodatnih konzultacija jer smatraju da zakon nije ambiciozan.

Stanku je zatražila Anka Mrak Taritaš u ime Stranke s imenom i prezimenom, stranke Pametno i Glasa. Smatraju da je zakon sklepan, kako nisu u njemu ugrađene primjedbe oporbe te kako nije provediv.

Zastupnica Marija Selak Raspudić također je zatražila stanku istaknuvši da se zakonom stvara ozračje pravne nesigurnosti te se negiraju i preskaču postojeći zakonski propisi. Između ostalog, rekla je predsjedavajućem Gordanu Jandrokoviću kako su saborski zastupnici desetkovani tobožnjim epidemiološkim mjerama i kako se želi zastupnicima zatvoriti usta.

Takav stav odbacio je Jandroković, ponovivši da je u Sabornici 41 zastupnik kako bi se zaštitilo zdravlje i kako imaju pravo svi govoriti i replicirati te da se objektivno sagleda situacija.

- Svi zastupnici mogu sudjelovati u pojedinačnoj raspravi, zamjenama, svaki zastupnik može pojedinačno govoriti, rekao je odbacivši teze da se na taj način zastupnicima žele zatvoriti usta.

Stanku je zatražio i Željko Sačić u ime kluba Hrvatskih suverenista. Nedopustivo je da se zastupnici dijele na one prvog reda i one u sobi za služinčad, rekao je. Drži da nema razloga da se ne postupi kao na konstituirajućoj sjednici u srpnju kad su zastupnici mogli sjediti i na saborskim galerijama.

Miroslav Škoro iz Domovinskog pokreta također je zatražio stanku, kako je rekao, da upotpuni igrokaz u Saboru. Govorio je i o zakonu te je rekao da će uložiti amandmane na njega. Ključnim označava financiranje obnove, za koje pretpostavlja ni Vlada, ni Grad Zagreba nemaju dovoljno sredstava.

I Domagoj Ivan Milošević u ime HDZ-a zatražio je stanku, a u obrazlaganju iste rekao je kako su uvažili 25 prijedloga u zakonu o obnovi, a odbacio je špekulacije i najave kako će biti korupcije u obnovi.

Tomislav Tomašević je zatražio stanku u ime Zeleno-lijeve koalicije, kako je rekao, tek toliko jer su je zatražili drugi.

I zastupnica Katarina Nemet zatražila je stanku u ime IDS-a.



Premijer predstavio konačni prijedlog zakona

● Nakon stanke konačni prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice predstavio je u ime Vlade kao predlagatelja predstavio je premijer Andrej Plenković.



Poručio je kako je pred svima velika odgovornost da se građanima koji ga nemaju osigura krov nad glavom i da Zagreb opet bude mjesto ugodno za život i rad. Iako to nije prvenstvena svrha ovog zakona, sama obnova može biti prilika za rješavanje brojnih neriješenih infrastrukturnih problema i za otvaranje rasprave o urbanom razvoju Zagreba, rekao je.

- Cilj je urediti način i postupak obnove zgrada oštećenih u potresu koji se dogodio 22. ožujka 2020., najsnažnijem i najrazornijem potresu u posljednjih 100 godina. Njime se uređuje gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih katastrofom, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i modeli financiranja. Sve to radimo da bismo zaštitili i živote i zdravlje ljudi, imovinu, okoliš, kulturnu baštinu te stvorili uvjete za uspostavu normalnog života u Zagrebu. Smatram da je pred vama prijedlog koji će nam pomoći da ostvarimo zadane ciljeve, rekao je Plenković.

Dodao je kako je u odnosu na prvo čitanje ugrađeno oko 25 prijedloga ili izmjena. Najavio je da će prihvatiti prijedloge koji će poboljšati ovaj zakon.

Podsjetio je kako je u potresu na području grada Zagreba oštećeno 25.000 zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji. Nakon potresa je neuporabljivo ili privremeno neuporabljivo više od 6200 zgrada među kojima sedam vrtića, 10 osnovnih škola, 11 srednjih, 11 zdravstvenih ustanova te čitav niz fakulteta, znanstvenih instituta, ustanova kulture i vjerskih objekata. Prema vlasništvu 1,5% zgrada je javne namjene, a 98,5% privatno vlasništvo. Šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna što je 60% godišnjeg državnog proračuna, rekao je premijer te podsjetio što je sve Vlada dosad radila od potresa kako bi se ublažile posljedice.

Rekao je kako su nakon potresa Vlada i sve službe brzo reagirale: pripremile su hitne i kratkoročne mjere da se zbrinu najugroženiji, počele su raditi popis šteta i dokumentaciju za međunarodnu financijsku pomoć te pripremile kvalitetan zakonski okvir za dugogodišnju obnovu grada.

Zakonski prijedlog obnove Zagreba i okolnih županija, istaknuo je, utvrđuje načela i pravila za dugogodišnju organiziranu obnovu, a u njegovu su izradu uključene sve nadležne struke. 

- Uvjeren sam da će konačni prijedlog Zakona biti kvalitetan temelj koji će pokrenuti i osigurati obnovu i zadovoljiti očekivanja građana koji su pretrpjeli štetu u potresu i cjelokupne javnosti, rekao je Plenković, koji očekuje široku podršku zastupnika tom zakonu.

Zakonom se, prije svega, predviđa  obnova zgrada koje su neupotrebljive i privremeno neupotrebljive. Predviđeno je da se konstrukcijska obnova tih zgrada financira iz sredstava državnog proračuna, proračuna Zagreba, županija, gradova i općina, sredstvima vlasnika, odnosno suvlasnika zgrada, te sredstvima iz drugih izvora. Konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirat će se u omjeru 60% država, po 20% jedinice lokalne samouprave i vlasnici, odnosno suvlasnici.

- Novost u odnosu na prvo čitanje je uvođenje socijalnih kriterija, odnosno dohodovnog i imovinskog cenzusa. Građanima koji primaju minimalnu plaću i nemaju značajniju imovinu, država i županija, grad ili općina će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina. Iznosa od 20% bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna. To se odnosi i na one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna. U potpunosti će se financirati i konstrukcijska obnova invalidima Domovinskog rata te korisnicima socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje, a razmotrit će se da se to pravo omogući i svim osobama s invaliditetom, rekao je premijer.

Novost je i odredba da za drugu i svaku sljedeću nekretninu vlasnik sudjeluje u konstrukcijskoj obnovi s 50% sredstava, odnosno raspodjela troškova je 40% država, 10% lokalna samouprava i 50% vlasnik.

Premijer naglašava da obnovu zgrada javne namjene, onih 1,5% oštećenih, financiraju u potpunosti vlasnici, odnosno osnivači javnih ustanova.

Istaknuo je da će se obnova provoditi organizirano, sukladno programima mjera, definiranog sadržaja, kojeg donosi Vlada na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

- Prvi program mjera u završnoj je fazi i planiramo ga usvojiti i prije isteka roka od 30 dana od stupanja na snagu ovog zakona, prije tog roka osnovat će se i Fond za obnovu i Stručni savjet za obnovu, rekao je.




Plenković je razjasnio i neke odredbe oko Fonda. Njegova uloga nije samo da bude financijski fond već će biti jedinstvena ustanova koja će operativno provoditi sve radnje vezane za obnovu. Velika pozornost posvetit će se transparentnom trošenju sredstava.

- Uz pomoć informatičkih tehnologija svi podaci o utrošenim sredstvima bit će javno dostupni svima, najavio je premijer.

Još neke izmjene dodane su u konačni tekst zakona. Država će osigurati sredstva za konstrukcijsku obnovu ako to vlasnici, odnosno suvlasnici ne učine, no tada će upisati založno pravo na nekretnini. Izmjena je da se založno pravo upisuje i na posebni dio nekretnine, uvrštena je mogućnost dobivanja novčane pomoći za popravak stubišta i drugo.

● Nakon izlaganja premijera Plenkovića uslijedio je niz replika, a potom  izlaganja u ime klubova zastupnika.

Saborska oporba: Zakon o obnovi Zagreba je neprovediv i neambiciozan

● Saborska oporba iznijela je niz kritika na zakon koji uređuje obnovu Zagreba i okolice nakon potresa navodeći da je neambiciozan, neprovediv, bez razvojne vizije, pa čak i velika laž i nepotreban.

Dalija Orešković (SIP) kazala je da je zakon velika laž, da oštećeni u potresu neće dobiti ono čemu se nadaju, te da u samom zakonu nema programa mjera i aktivnosti obnove koje će Vlada u sobičcima, hodnicima i kabinetima donijeti tek naknadno.

Plenković joj je spočitnuo da bi kao pravnica trebala znati što rade predstavnička tijela, a što radi izvršna vlast te zamolio ju da malo smanji demagogiju. Bezobrazno je ovo kvalificirati kao laž kada država toliko toga preuzima na svoja leđa, rekao je.

Marija Selak Raspudić (Most) ocijenila je donošenje zakona igrokazom jer, tvrdi, već postoji zakonodavni okvir te upitala premijera Andreja Plenkovića koji je zakon predstavio zastupnicima zašto se ponaša kao zakonodavni profiter. Dodala je i kako je u zakonu struka u velikoj mjeri preskočena.

- Nema ni logike niti smisla u vašem pitanju, kao da ste prespavali razdoblje od potresa do danas, odgovorio je Plenković zastupnici Mosta te pojasnio da je zakon o elementarnim nepogodama nedostatan za takve nepogode i da se njime ne bi moglo ništa riješiti.

Siniša Hajdaš Dončić (SDP) upozorio je da konstrukcijska obnova ne uvažava postulate energetske obnove i postulate Europskog zelenog plana, na što je Plenković kazao kako za energetsku obnovu postoje drugi programi i natječaji.

U SDP-u ocjenjuju i kako zakon ne donosi viziju budućeg razvoja Zagreba, da nije dovoljno ambiciozan te da se u tom smislu propušta povijesna prilika.

- Cjelovita obnova, kako piše u zakonu, podrazumijeva samo ciglu, ne uzimaju pritom u obzir urbanizam, zelene politike, kvalitetu života i razvoja Zagreba. Potrošit ćemo 86 milijardi kuna naših sugrađana, a dobit ćemo što? Malo jače zidove bez ideje što sa Zagrebom, kazao je Zvane Brumnić (SDP).

Tomislav Tomašević u ime Lijevo-zelenog bloka pohvalio je financijski okvir, kao i socijalne kriterije ali zamjera osnivanje Fonda za obnovu Zagreba, koji, smatra, neće imati nikakve ovlasti niti ulogu. Ne trebamo izmišljati toplu vodu ako nešto funkcionira, naglasio je i ponovio prijedlog modela po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika.

Natalija Martinčević (Reformisti) predložila je da se sufinanciranja obnove osim invalida Domovinskog rata oslobode i sve ostale osobe s invaliditetom, kao i da se ne ograničava povrat sredstava državi u slučaju prodaje nekretnine vremenskim rokom od pet godina.

- Onaj tko je dobio sredstva od države treba sredstva vratiti u proračun bez obzira kada je prodana nekretnina, kazala je.

Premijer spreman prihvatiti neke prijedloge

Peđa Grbin (SDP) predložio je da se Stručni savjet za obnovu koji će biti ključan za program mjera obnove bira u Saboru, a Ivan Ćelić (HDZ) da Stručni savjet podnaša Saboru godišnja izvješća o obnovi.

Razmotrit ćemo, otvoreni smo za sugestije, odgovarao je Plenković zastupnicima izrazivši spremnost prihvaćanja nekih prijedloga.

Oporba je u raspravi posebno isticala važnost  antikorupcijskih mjera u zakonu, nadzora obnove i transparentnosti.

- Težimo da cijela aktivnost bude transparentna, Vlada nema niti najmanji interes da sve ne bude najtransparentnije moguće, poručio je Plenković.

Klub HDZ-a: Zakon o obnovi ima poruku solidarnosti i socijalne osjetljivosti

Klub HDZ-a pohvalio je u srijedu Vladin tekst zakona o obnovi Zagreba i njegove okolice od potresa, ističući da ima poruku solidarnosti i socijalne osjetljivosti.

Zakon ima poruku svim građanima da će u svakom trenutku hrvatska država i Vlada biti iza njih, da ih neće ostaviti na cjedilu, rekao je Ivan Domagoj Milošević (HDZ), napominjući kako je do sada, za prvu fazu obnove, već osigurana milijarda kuna.

Zakon se, kaže, bavi suštinom, nastoji rješavati stvarne probleme, nastoji se manje baviti formom, ne želi skupljati političke poene.

Kao i drugi klubovi i HDZ-ov ključnim drži transparentnost u primjeni zakona. Ovaj zakonski okvir je potvrda da će sve biti pošteno i transparentno, ne slažem se sa zlogukim prorocima koji plaše korupcijom i kriminalom, kaže Milošević, izražavajući nadu da će obnova imati pozitivan učinak na gospodarstvo.

Milorad Pupovac (SDSS) pozdravlja uvođenje socijalnog kriterija, te predlaže dizanje tog kriterija na način da uključi i one čiji dohodak seže do 8000 kuna, a vrijednost imovine do 400.000 kuna. To bi trebalo učiniti na način da imaju subvencioniranu kamatu na povoljan kredit, kaže zastupnik i tumači da bi to bilo dosta važno za populaciju koja je vrlo raširena, a državu ne bi previše opteretilo.

Zatražio je i da se preciziraju ovlasti Stručnog savjeta za obnovu te da saborski Odbor za graditeljstvo dobije značajniju ulogu u praćenju priliva i trošenju sredstava za obnovu.

I HNS za transparentnost

Na transparentnosti ustrajava i Predrag Štromar (HNS), te poručuje da građani moraju znati za svaku kunu, tko će biti izvođači, kako je provedena nabava. Zakonom neće biti zadovoljni svi, no važno je osigurati sredstva, jer bez toga je on mrtvo slovo na papiru, naglasio je.

Silvano Hrelja (HSU) podržava prijedloge da se uvede više vrsta cenzusa, jer sada su, kaže, u istom košu oni koji imaju 210.000 i tri milijuna kuna.  Hrvatska ima problem s lažnom solidarnošću, pa pomoć dobiju i oni koji je ne trebaju, ustvrdio je.

Zlatko Hasanbegović (DP) kaže da je preduvjet za donošenje provedivog zakona odgovor na pitanje zašto je potres imao tako katastrofalne posljedice u zagrebačkoj povijesnoj jezgri, a on odgovor nalazi u razvlašćivanju vlasnika u komunizmu i posljedično sustavnoj nebrizi za nekretnine.

Klub triju zastupnica neće podržati zakon, jer kako kaže Anka Mrak Taritaš (Glas) činjenica da je najavljeno puno amandmana govori da zakon nije dobar. Dalija Orešković kaže da Zagreb treba pravu obnovu, a da takvog razmišljanja u predloženom zakonu nema te da on narušava ustavno načelo jednakosti.

Negodovanja zbog manjeg broja replika

● Saborska oporba tijekom rasprave negodovala je u nekoliko navrata zbog ograničavanja broja replika po klubovima na što je predsjednik Sabora Gordan Jandroković pojasnio da je tako dogovoreno na saborskom Predsjedništvu zbog epidemioloških mjera. 

Katarina Peović (RF) čak je najavila da će tražiti ocjenu ustavnosti odluke da samo neki  zastupnici imaju pravo na replike.

Stroge epidemiološke mjere

● Primjenjuju se stroge epidemiološke mjere. Maske više nisu preporuka, već obveza, a oni koji se na to ogluše riskiraju opomenu s isključenjem iz rasprave za taj dan.

Uz to, u sabornici može biti 41 zastupnik, glasovat će se u više prostorija, a zastupnicima koji obole ili su u samoizolaciji omogućit će se elektroničko glasovanje.

Sabor: Raspravljen prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice
U Hrvatskom saboru raspravljen je u srijedu prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa koji vladajući smatraju dobrim i kvalitetnim dok oporba drži da je neprovediv, pun manjkavosti i tek nešto malo boljim nego u prvom čitanju te da mu je najslabiji dio financiranje obnove.

Arsen Bauk (Klub SDP-a) najavio je kako ostaju otvoreni za podršku zakona ovisno o tome kako će se prema predloženim amandmani postaviti predlagatelj.

- Ne bojimo se podržati ono što je dobro, a to će biti budu li prihvaćeni amandmani koji će zakonski prijedlog učiniti boljim. Također je rekao kako bi bilo dobro da Sabor ima kontrolu provedbe zakona o obnovi te izrazio nadu da podzakonski akti neće biti kao u slučaju vjetroelektrana.

Anka Mrak Taritaš (Glas) ustvrdila je kako je zakon neprovediv i nije operativan te da se neke stvari neće moći odraditi, podsjetivši kako su na to upozoravali u prvom čitanju i na odborima. Nije jasno što sve moramo dati od dokumentacije da bismo aplicirali za pomoć, jer ako to nije jasno onda imamo problem, ustvrdila je Mrak Taritaš. Pozvala je na donošenje zakona koji će omogućiti pomoć u obnovi onima koji su u potresu pretrpjeli štetu.   

Marijana Puljak (Pametno) najavila je kako će na zakon podnijeti 30-ak amandmana oko kojih su se konzultirali s brojnim udrugama među kojima i s Društvom arhitekata. Po njezinom sudu zakon se trebao nazvati zakonom o hitnoj sanaciji, naglasivši kako obnova ne bi trebala biti svedena samo na sanaciju, nego i prevenciju neke buduće elementarne nepogode. Trebamo biti solidarni i pravedni, poručila je Puljak.

Miroslav Škoro (Domovinski pokret) drži da je predloženi zakon manjkav i ne jamči da će se će zgrade dovesti u predpotresno stanje i da će i dalje biti potresno neotporne. Po njegovu sudu, financiranje je najslabiji dio zakona, a osigurana su samo sredstva iz Fonda solidarnosti Ustvrdio je kako je talijanska vlada za potresom porušenu L'Aquilu  ispregovarala da se šteta sanira i iz strukturnih fondova EU. Najavio je da će Domovinski pokret inzistirati da se obnova starogradskih blokova regulira jedinstvo.

U ime predlagatelja ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je razmatranje svih predloženih amandmana, kao što je to učinjeno i između dvaju saborskih čitanja. Naglasila je kako je krpanje ili cjelovita obnova pogrešna dvojba i odbacila tvrdnje o nedostatku vizije. Zakon postavlja temelje,a osmišljavanje cjelovite obnove je pitanje izrade projekata. Svima nam je interes da se zakonom onemoguće manipulacije bilo koga i na bilo koji način, istaknula je, među ostalim, Koržinek.