Aladrović: Crni scenarij za sada ne vidimo

Treba pronaći idealan balans između prihoda proračuna, tržišta rada i pomoći poslodavcima kako bi jedinstven sustav funkcionirao što dulje i što bolje, rekao je Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za Dnevnik HRT-a, komentirajući mogućnost crnog scenarija s valom otkaza na jesen.

- Nastavljaju se mjere za pomoć gospodarstvu
- Aladrović: U skladu s našim fiskalnim kapacitetima ići ćemo na dodatne mjere
 

- Crni scenarij za sada ne vidimo, rekao je Aladrović.

Dodao je kako je do sada već nekoliko puta bilo najava crnog scenarija, a budući da prate tržite rada, do toga ne bi došlo, ali bolje je "da imamo što pozitivniji scenarij".

"Vlada je reagirala od početka"

Naglasio je da je Vlada od početka reagirala prema poduzetnicima i radnicima, do kraja godine je mjera skraćenog radnog vremena, a postoje određeni segmenti koji se s teretom krize nose nešto teže, za primjer je naveo sektore kojima je Vlada posebno pomagala u lipnju, srpnju i kolovozu.

Prema ugostiteljima, hotelijerima, prijevoznicima, organizatorima sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti idu s dodatnom pomoći kako bi se oni za sljedeću sezonu što kvalitetnije pripremili i kako bi spriječili odlazak zaposlenika iz tih sektora na tržište radne snage.

"EU je izvor sredstava"

Na pitanje odakle sredstva, Aladrović je rekao da je do sada na te mjere potrošeno 6,3 mlrd. kn.

- Izvor sredstava će biti EU sredstva. Mi smo ispregovarali 10 mlrd € dodatnih sredstava kroz Fond oporavka i otpornosti (...) do kraja godine očekujemo da u Hrvatsku uđe oko 800 mil. € i to će biti sredstva koja ćemo (...) relocirati kako bi pomogli poduzetnicima, rekao je.

"Mjere obuhvaćaju stotinjak tisuća radnika"

Odgovarajući na pitanje koliko bi poslodavaca moglo zatražiti pomoć tijekom jeseni, rekao je da se to mijenja iz mjeseca u mjesec, ovisno o ostvarenom prihodu, stoga je teško točno procijeniti. Predviđa da bi se moglo raditi o oko 60.000-70.000 radnika što se tiče ovih mjera i 30.000-50.000 radnika kroz mjere skraćenog radnog vremena.

- Stotinjak tisuća radnika će biti suportirano na ovaj način do kraja godine. Očekujemo da ćemo na taj način izbjeći apsolutne sve crne i sive scenarije hrvatske ekonomije, rekao je.

Što s tvrtkama iz onih djelatnosti za koje bi se moglo utvrditi da su žarišta virusa, poput teretana?

Aladrović je rekao da će država pokriti i takve slučajeve, to su danas dodatno iskomunicirali, a pravila će biti usvojena u ponedjeljak.

- Odgovorno je od strane RH, ako idemo u "mini lockdown" na pojedinim žarištima, da poduzetnicima koji tamo djeluju, a odlukom Stožera im je onemogućen rad, da pokrijemo radna mjesta, rekao je.

O kontroli trošenja novca

Aladrović se osvrnuo i na kontrolu trošenja novca, rekao je da od 6,3 mlrd kn ima povrata oko 100 mil. kn, iako je riječ o dosta novca, to znači da HZZO radi svoj posao, kontroliraju se oni kojima su isplaćena sredstva.

- I dalje ćemo se brinuti da postoji fiskalna odgovornost svih onih koji su sredstva dobili i da ih iskoriste za namjenu za koju su uplaćena, naglasio je.

Na pitanje je li 31. prosinac krajnji rok do kada će trajati mjere za spas gospodarstva, ministar kaže da je vrlo neizvjesno u ovome trenutku govoriti što bi se moglo događati u sljedeća 4 mjeseca. Do sada su sve mjere implementirane u roku od 15-ak dana, otkako je koronavirus izbio, sredstva su brzo isplaćena i tako ćemo reagirati i dalje.

- Mjere ne mogu ići u nedogled, one su sada poklopljene s krajem naše fiskalne godine i znamo što nam je trošak u ovoj godini. Pratit ćemo fiskalne kapacitete za iduću godinu, raditi projekcije ovisno o ekonomskim kretanjima i sukladno tome pomagati našim poduzetnicima, rekao je.

Zaključio je kako je iznos sredstava iz EU fondova izrazito izdašan i bitan, on nam daje nadu da ćemo što prije pokrenuti gospodarstvo, obnoviti i oporaviti. Svi poslodavci i radnici mogu, rekao je, do kraja godine računati na pomoć Vlade RH.