WHO preporuča kortikosteroide za pacijente s težim oblikom Covida

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča "sustavno korištenje kortikosteroidda kod pacijenata s težim ili kritičnim oblikom Covida-19", nakon istraživanja koja pokazuju da ti lijekovi smanjuju smrtnost u tih bolesnika, pokazuju smjernice objavljene u medicinskom časopisu BMJ-u.

U tom se dokumentu iznose preporuke koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu objavila na svojoj mrežnoj stranici, nakon objavljivanja niza studija u američkom medicinskom časopisu Jami koje potvrđuju djelotvornost tih lijekova.

- Preporučamo sustavnu uporabu kortikosteroida (...) za liječenje pacijenata s težim ili kritičnim oblikom Covida-19. Preporučamo da se kortikosteroidi ne primjenjuju u liječenju pacijenata koji nisu teško oboljeli, piše stručni panel koji ima mandat WHO-a. To se, dodaje se - ne odnosi na pacijente koji su uzimali te lijekove iz drugih razloga, a ne zbog Covida-19.

Istraživanje dolazi do zaključka da je smrtnost pacijenata s teškim oblikom Covida-19 prosječno manja za 21 posto nakon 28 dana uzimanja lijeka. Kortikosteroidi su jedini lijek koji je pokazao znatan učinak u smanjenju smrtnosti kod oboljelih od Covida-19.

Prvi pozitivan rezultat objavili su 16. lipnja istraživači koji su sudjelovali u velikom britanskom kliničkom ispitivanju Recovery u vezi s jednim od tih lijekova, deskametazonom (iscrpni rezultati objavljeni su 17. srpnja u američkom časopisu New England Journal of Medicine).

Taj je zaključak u srijedu potkrijepilo sedam studija kojima je bilo obuhvaćeno 1703 pacijenta a koje je koordinirao WHO i objavila Jama. Ti se rezultati ne odnose samo na deksametazon, nego i na druge lijekove skupine kortikosteroida kao što su hidrokortizon i metilprednizolon.

Kortikosteroidi nisu skupi, jednostavni su za uzimanje i dostupni su svuda u svijetu, dodaju stručnjaci koje je imenovao WHO. Ova vrsta lijeka ne djeluje izravno na koronavirus, nego na upalu koju on uzrokuje kod teško bolesnih pacijenata.

Kortikosteroidi se često primjenjuju kod astme, upalnih bolesti (primjerice reumatoidnog artritisa), kod autoimunih bolesti ili kao supresiv jer smanjuju reakciju imunosnog sustava. Unatoč pozitivnim rezultatima, "postoje nesigurnosti", ističu stručnjaci. Među njima je "dugotrajan učinak" njihove sustavne uporabe ili pak utjecaj na imunosni sustav pacijenata koji mogu biti izloženi riziku obolijevanja od drugih infekcija.