Hrelja pozvao članove da ga više ne kandidiraju za šefa HSU-a

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja u ponedjeljak je na stranicama stranke objavio oproštajno pismo u kojem poziva članove da ga nakon tri mandata na čelu stranke više ne kandidiraju na tu dužnost na predstojećim unutarstranačkim izborima kao i da njegovu odluku poštuju bez pitanja "zašto".

Hrelja u pismu poručuje da ostaje član HSU-a i njihov "zastupnik, riječ, ruka, dijamantna oštrica i gorljivi parlamentarac".

Ne navodeći konkretne razloge svoje odluke, ističe da je stranka ušla u retrogradne procese i dominira stav protiv svega, a naročito predsjednika stranke.

- Odlučio sam tome stati na kraj i svojoj voljenoj stranci omogućiti da na predstojećoj izbornoj skupštini glasaju za, a ne protiv.  Za najbolje kandidate, za one koji su radišni, pametni, dobronamjerni i vjeruju u opstanak i napredak HSU-a, navodi Hrelja moleći članove da njegovu odluku poštuju bez pitanja "zašto".

Kaže i da će kao odgovoran čovjek odraditi organizaciju Izborne skupštine uz pomoć Predsjedništva i Središnjega odbora "na najbolji mogući način, vodeći računa i o obavezama koje nameće pandemija bolesti COVID-19".

- Na taj ću način dostojanstveno završiti svoj treći mandat na čelu HSU-a, ustvrdio je, poručivši novom vodstvu stranke da će na raspolaganju imati sve njegovo "znanje, iskustvo i vještine u funkciji napretka stranke i dobrobiti svih građana".

Hrelja, među ostalim, navodi kako se u stranci stvaraju sve veći apetiti, i kolektivni i osobni.

- Stvara se i zločesto promovira potpuno pogrešan dojam da je jedan čovjek, Silvano Hrelja, kriv i odgovoran za sve nedaće umirovljenika, kaže.

To objašnjava željom za političkim djelovanjem umirovljeničkih udruga kao i ambicijama nezadovoljnika u stranci koji "otvoreno koketiraju s rušilačkim naporima udruga i marginalnim umirovljeničkim političkim strankama". Svemu navedenome, dodaje, ide u prilog i aktivacija davno otpisanih umirovljenih stranačkih aktivista.

Takvu atmosferu u stranci naziva atmosferom samouništenja i destruktivnom.

- U drugi plan padaju interesi radnika i umirovljenika, ideje, projekti, zakonska rješenja, kaže.