Slovenci izgubili teran, naši vinari slave

Napokon je završen višegodišnji spor između Hrvatske i Slovenije o korištenju naziva vina teran. Sud Europske unije u Luksemburgu odbacio je tužbu Slovenije protiv Europske komisije, tako da će se istarski vinari nesmetano moći nastaviti koristiti nazivom "teran" sa zaštićenom oznakom izvornosti. Podsjetimo, nakon što je Europska komisija u tom sporu presudila u korist Hrvatske, Slovenci su tužili Komisiju i na Europskom sudu izgubili.

Sud je odbacio slovensku tužbu protiv Europske komisije koju je tužila zato što je 2017. godine Komisija Hrvatskoj dodijelila pravo da se za vina proizvedena u Istri koristi imenom teran. 




Istarski vinari sada mogu mirno spavati jer teran je Istrijan. Europska unija još je jednom potvrdila da se naši vinari posve zasluženo koriste nazivom teran za svoje vino sa zaštićenom oznakom izvornosti Hrvatska Istra.

Pod teranom je u Istri oko 300 hektara vinograda, a godišnje se proizvede milijun i pol boca. Teran je stoga dio istarskog identiteta i višestoljetne vinske tradicije.

Grlić Radman o slučaju 'teran': Sud ispravio nepravdu iz 2013.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je da je presudom europskog suda o korištenju naziva teran "ispravljena nepravda iz 2013.", a ministrica poljoprivede Marija Vučković uvjerena je da presuda u korist Hrvatske neće naštetiti odnosima sa susjedima i da će dvije zemlje ispravno dijeliti korištenje oznake teran. 

- Potvrđeno je pravo hrvatskih vinara čime je ispravljena nepravda iz 2013. godine nakon što je Hrvatska ušla u EU, rekao je Grlić Radman te dodao da hrrvatski vinari sigurno mogu biti zadovoljni i da Hrvatska štiti vlastite nacionalne interese. 

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da se današnjom presudom Općeg suda EU-a "potvrđuje i volja i aktivnosti Hrvatske i svih dionika na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou koji su započeli još 2013. godine.

Vučković je uvjerena da presuda u korist Hrvatske neće naštetiti odnosima sa susjednom zemljom. 

- Mi ćemo dakako i dalje imati dobre odnose sa susjednom Slovenijom i mislimo da ćemo na ispravan način dijeliti korištenje ove oznake, pri čemu se u Sloveniji radi o zaštićenoj oznaci izvornosti za teran, kod nas je zaštićena oznaka hrvatska Istra, a mi itekako imamo pravo, naši vinari, koristiti svoju oznaku, i to pravo temelji se na kulturnom, povijesnom i ekonomskom naslijeđu dugom već pola tisućljeća, rekla je Vučković.



Pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Ezio Pinzan rekao je kako nakon ove odluke Europskog suda, odnosno odbacivanjem tužbe Slovenije, naši vinari neometano mogu od danas nadalje značavati svoje vino nazivom teran, kako je to oduvijek bilo.

- U Istri se teran proizvodio odvijek, u Sloveniji se proizvodio teran i mi smo od suda tražili da na cijelom proizvodnom području terana koristi naziv teran. Nikada nismo rekli da se u Sloveniji ne smije koristiti naziv teran nego da je potrebno da naši vinari mogu koristiti naziv što je logično, norlmalno i što se oduvijek koristilo, rekao je Pinzan.

Vinar i proizvođač terana Nikola Benvenuti rekao je kako je zadovoljan odlukom suda.

- Iako sam očekivao ovakav ishod, naravno do zadnjeg trenutka postoji tračak sumnje, no evo pokazalo se da smo bili u pravo od samog početka. Danas je to samo potvrda da svi možemo dalje koristiti ime teran i prodavati te da oni koji se možda nisu upuštali u nove nasada sada mogu podizati nove nasade terana jer imaju sigurnost da teran i dalje mogu nazivati svojim imenom, rekao je Benvenuti.



Odluku Europskog suda komentirao je i Valter Flego, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu.

- Zbilja se nadam i vjerujem da smo time stavili točku na i sudskim procesima oko zaštite našeg terana te da će prijatelji i kolege iz Slovenije isto tako razmišljati. To je nagrada našim vrhunskim vinarima, ali i obveza državi da još više pomognu našim vinarima jer imaju težak problem plasmana vrhunskog vina na domaćem i svjetskom tržištu, rekao je Flego.



Slovenci ne odustaju od toga da Hrvatskoj zabrane teran

Podsjetimo, Ljubljana Europsku komisiju u prijašnjem sastavu, kad ju je vodio Jean-Claude Juncker, a povjerenik za poljoprivredu bio Phil Hogan, sumnjiči za pristranost u korist Hrvatske jer je svojim delegiranim aktom dopustila korištenje etikete "Hrvatska Istra - teran" za oznaku vina koje se proizvodi u Istri, iako je taj brend Slovenija pri Europskoj uniji zaštitila kao oznaku za svoje vino s Krasa, odmah nakon ulaska u EU 2004. godine.

Spor Hrvatske i Slovenije izbio je 2013. kada su sa trgovačkih polica u Sloveniji uklonjene boce hrvatskog terana. Hrvatska je tada predložila zajedničku prekograničnu zaštitu terana, što su Slovenci odbili uz obrazloženje da to nije moguće zbog različitih agroklimatskih uvjeta u proizvodnji vina.

Nakon neuspješnih pregovora Hrvatske i Slovenije da se to pitanje riješi bilateralnim kompromisom Komisija je i uz protivljenje Slovenije delegiranim aktom koji je stupio na snagu sredinom 2017. priznala izuzetak po kojemu se hrvatski teran iz Istre može prodavati s naljepnicom "Hrvatska Istra - teran", s time da naziv vina na etiketi bude ispisan manjim slovima.

Slovenija tužila Europsku komisiju zbog delegiranog akta o teranu

No zbog te je odluke Komisije tadašnja slovenska vlada koju je vodio bivši premijer Miro Cerar uložila tužbu protiv Europske komisije, navevši da je delegirani akt koji je išao na ruku hrvatskim vinarima nezakonit i da se prodajom istarskog terana nanosi šteta slovenskim proizvođačima kraškog terana jer se potrošači navodno dovode u zabludu.

Na ročištu o slovenskoj tužbi koje je održano prošle godine slovenska odvjetnica Verena Klemenc pozvala se na 100. članak europske uredbe o regulaciji  poljoprivrednih tržišta (CMO) i posebnu uredbu 1308/2013, dokazujući da ti dokumenti zabranjuju korištenje već zaštićenih naziva vina te da je Europska komisija djelovala u suprotnosti s duhom tih propisa.



Barbara Rous, koja je zastupala Europsku komisiju na prvom ročištu, kazala je  da Europska komisija nije prekoračila svoje ovlasti, kako to argumentira Slovenija, te se retorički upitala kako bi reagirala Slovenija da je Hrvatska prva ušla u Europsku uniju, zaštitila svoj istarski teran i zabranila Sloveniji korištenje i prodaju kraškog terana.

Slovenski mediji zadnjih dana navode da je rezultat slovenske tužbe neizvjestan, iako Ljubljana u tom sporu s Komisijom nije bez izgleda, te da je, i ako se slučaj ne riješi u korist Slovenije, moguće uložiti žalbu.

Nakon odbacivanja tužbe protiv Europske komisije, Slovenija bi mogla ući u novi postupak i odštetni zahtjev, s novim argumentom u kojemu bi se pozivala na kršenje prava Europske unije od strane Europske komisije, tvrdi ljubljanski dnevni list "Dnevnik".

"Vinski spor" s Hrvatskom, kao i tužba protiv Europske komisije na tu temu, od dolaska nove vlade Janeza Janše u Sloveniji su pomalo pali u drugi plan i sadašnja vladajuća koalicija, u kojoj dominira desnica, "gubitak slovenskog terana" i "pobjedu" Hrvatske u tom sporu često stavljaju na listu grijehova prijašnjih dviju vlada.



I sam premijer Janez Janša na tome je u svojim porukama na Twitteru osobito inzistirao jer je u prijašnjim dvjema vladama resor poljoprivrede pripadao sada oporbenim Socijalnim demokratima (SD) i njihovu tadašnjem predsjedniku te ministru poljoprivrede Dejanu Židanu koji je posebno ustrajavao u vinskom sporu s Hrvatskom i na podizanju tužbe protiv Europske komisije.