Sabor raspravio zakon o upućivanju radnika u Hrvatsku

Saborski zastupnici raspravili su u srijedu zakon o upućivanju radnika u Hrvatsku i prekograničnoj provedbu odluka o novčanoj kazni kojim se želi zaštiti njihova prava, a iz oporbe je upozoreno i na položaj hrvatskih radnika te poručeno kako nemamo smislene industrijske politike.

Riječ je o radnicima koje strani poslodavac uputi da ograničeno vrijeme rade u Hrvatskoj, koja nije država u kojoj uobičajeno rade, a predloženim se zakonom hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim.

Davorko Vidović (klub SDP-a) pozdravio je implementacija EU zakonodavstva u hrvatsko zakonodavstvo, "jer se time štite radnici i širi konvergencija radnih i socijalnih prava, osigurava više reda i uvode vrlo konkretne sankcije za zloporabe".

Hrvatski radnik u Njemačkoj trebao bi imati minimum prava tamošnjih radnika, rekao je Vidović napominjući kako u Hrvatskoj ima vrlo malo radnika upućenih iz Europske unije.

Sandra Benčić (Klub lijevo zelene koalicije) upozorila je na problem neplaćanja prekovremenog rada radnicima, nemogućnost ostvarenja prava na slobodne dane i prava na isplatu potraživanja od poslodavca. Zalažemo se za razvoj smislene industrijske politike koje u Hrvatskoj nema.

- U Hrvatskoj nemamo dovoljno kvalitetnih radnih mjesta, ustvrdila je.

Založila se za "vraćanje moći radništvu u i kolektivnom pregovaranju" i stvaranje jednakih uvjeta rada za sve zaposlenike kako bi se spriječio pad cijene rada.

Katarina Peović (Klub lijevo zelene koalicije) rekla je kako taj  zakon štiti radnike EU koji dolaze na rad u Hrvatsku i  da bi bilo dobro vidjeti na koje će se radnike odnositi, odnosno koliko će ih biti te kolike će im biti plaće.

Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako je radništvo u Hrvatskoj  apsolutno uništeno, a radnik je taj koji stvara. Bivšem ministru rada HDZ-ovu Marku Paviću, koji ga je prozvao da stalno govori izvan teme, Bulj je uzvratio da govori o zaštiti radnika, a "poznat je po tome da je bio trgovački putnik za skupe parfeme i vina na trošak Ministarstva rada" te da je dobio samo 200 preferencijalnih glasova što, kako je rekao, jasno govori o tome kakav je bio ministar.

Predloženi zakon propisuje uvjete rada i prava koja se, ako su povoljnija, obvezno jamče radniku upućenom u Republiku Hrvatsku u opsegu ovisnom o dužini trajanja upućivanja zbog obavljanja istoga zadatka, na način da dugotrajno upućeni radnik ima pravo na veću zaštitu prava.

Utvrđuje se opće pravilo primjene povoljnijega prava na radnika, ukoliko su uvjeti rada koje treba osigurati u RH na način propisan Zakonom povoljniji od uvjeta rada prema zakonodavstvu primjenjivom na radni odnos upućenoga radnika. Utvrđuje se pravo na naknadu za obavljeni rad koja se jamči upućenom radniku, odnosno upućenom stranom agencijskom radniku, definira pojam te naknade, vodeći računa da naknada koja se jamči ne može biti potpunosti jednaka plaći domaćega radnika te elementi koji se ne smatraju tom naknadom.

Također se utvrđuje da se, među ostalim, iznimno, na upućenoga radnika u djelatnosti cestovnoga prijevoza, odredbe o pravu na naknadu za obavljeni rad, dva dodatna prava koja se odnose na: kvalitetu smještaja i troškove unutarnje mobilnosti radnika za vrijeme obavljanja istoga zadatka, te pravilo o većoj zaštiti u slučaju dugotrajnoga upućivanja i mogućnosti podnošenja obrazložene obavijesti o potrebi produženja razdoblja upućivanja.

Most: Zakon o strancima nesuvisao i opasan

Klub zastupnika Mosta kritizirao je Vladin prijedlog Zakona o strancima, istaknuvši da će negativno utjecati na domaće tržište rada, a pritom je problematičan, nesuvisao i opasan s demografskog i sa stajališta nacionalne sigurnosti.

Nino Raspudić upozorio je da se prijedlog Zakona o strancima ne odnosi samo na zapošljavanje stranaca, tržište i ekonomiju, nego se itekako tiče i demografskih i sigurnosnih pitanja.

- Posebno je zanimljivo da prijedlog zakona nije prošao na matičnom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Možemo li iz toga iščitati da ovakav Zakon predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, pita Raspudić.

On se zalaže, umjesto ukidanja kvota, za pojednostavljenje i ubrzavanje birokratskih procedura za poslodavce koji angažiraju stranu radnu snagu.

- Ovaj zakon sadrži niz problematičnih članaka, a jedan koji ukazuje na to odakle vjetar puše u političkom, geopolitičkom i ideološkom smislu je članak 91. stavak 4. u kojem se direktno poziva na Marakeški sporazum, koji je višestruko problematičan i tiče se reguliranja ilegalnih migracija, pa mi nije jasno što radi u ovom zakonu, rekao je Raspudić.

- Tu se nalazi i svjesno programirana pukotina, koja je i u Marakeškom sporazumu, a tiče se spajanja obitelji, odnosno ne mora se pružiti dokaz o postojanju obiteljskog odnosa, upozorio je.

Što se integracije stranih radnika tiče, problematičnim smatra što ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje ni polagati ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

- Ako je netko četiri godine u Hrvatskoj, a ne poznaje jezik ni latinično pismo, kako će uopće biti integriran, pitao je dodavši kako "ne želimo geta nego da ti ljudi da žive s nama, govore naš jezik i da smo jedno društvo".

- Zakon je napisan traljavo, nije prošao Odbor za nacionalnu sigurnost, bez jasnog razloga ukida kvote za zapošljavanje stranaca i stoga ovakav Zakon ne možemo podržati, poručio je Raspudić.

Zvonimir Troskot ustvrdio je kako je takav zakon samo dodatna potvrda Vladine strategije zbog koje ćemo postati najveći izvoznici mladih na međunarodno tržište rada, jer će veliki priljev stranaca bez kvota srušiti cijenu rada. Predlaže da se svima koji su prijavljeni na HZZ ponudi posao, a onima koji to odbiju neka se ne isplaćuje naknada i tako rastereti država, a ta sredstva iskoriste kao investicija u mlade. 

- Ovakvim je zakonom prevarena i dijaspora jer je njezinim pripadnicima potrebno tri do pet godina da bi se s dokumentacijom uspjeli preseliti u Hrvatsku i pokušati ovdje raditi, dok je ukidanjem kvota strancima preko noći omogućeno da konkuriraju na tržištu rada, kaže Troskot.

Ovrhe ne treba komercijalizirati

Osvrnuo se i na ukidanje moratorija na ovrhe u listopadu, rekavši da je Vlada kontradiktorna jer je ranije govorila da neće uvoditi javne bilježnike dok sada ima sasvim drugu strategiju.

U Mostu smatraju da ovrhe ne treba komercijalizirati.

- Po modelu Slovenije ili Estonije sustav ovrha treba digitalizirati i prebaciti na sudove, kao i izaći u susret ljudima opterećenima ovrhama tako da se najprije otplaćuje glavnica, čime će se smanjivati administrativni troškovi ovrhe, ali i kamate, rekao je Troskot.