U BiH najviša smrtnost od zagađenosti zraka, a zakoni "na čekanju"

Bosna i Hercegovina najgora je europska država po kriteriju smrtnosti izazvane onečišćenjem okoliša, no vlasti ne čine ništa kako bi taj problem riješile, proistječe iz procjena koje je ovog tjedna objavila Agencija Europske unije za okoliš (EEA) i komentara dužnosnika u BiH.

EEA je na svojim mrežnim stranicama objavila analizu stanja okoliša u europskim zemljama istaknuvši kako su ogromne razlike u odnosu na države sa zapada i s istoka kontinenta, a najgore je stanje upravo u BiH.

- Najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška, stoji u izdvojenim ključnim nalazima ovog izvješća.

Smrtnost u BiH dvostruko veća od europskog prosjeka

Europski prosjek smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem okoliša je procijenjen na 13 posto te je smrtnost u BiH dvostruko veća od europskog prosjeka.

U tom dokumentu je navedeno dramatično upozorenje kako se oko 400 tisuća slučajeva prerane smrti svake godine na europskom tlu može pripisati onečišćenju zraka, dok se još 12 tisuća smrtnih slučajeva povezuje s onečišćenjem bukom.

U takvoj situaciji, ističe EEA, još je važnije voditi računa o provedbi integriranih politika i rješenja koja će osigurati zaštitu prirode, uvesti zelene tehnologije i očuvati kvalitetu života u gradovima, sve sukladno rješenjima predviđenim European Green Deal dokumentom.

Zakon o zaštiti okoliša četiri godine u proceduri

Komentirajući navode iz izvješća EEA, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo kazala je za "Dnevni avaz" kako je on samo potvrdio poznatu činjenicu da se o zaštiti okoliša u toj zemlji ne vodi nikakva posebna briga.

- Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti okoliša, dovoljno govori podatak da je novi zakon o zaštiti okoliša, koji smo uradili i u njega ugradili europske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko pozornosti EU posvećuje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alzheimerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utječe na produktivnost naše radne snage, kazala je Đapo.

Kao konkretan primjer odnosa prema okolišu navela je gradnju termoelektrana na ugljen koje se u BiH i dalje nastavljaju planirati unatoč činjenici da EU od njih odustaje inzistirajući na većoj uporabi obnovljivih izvora energije.

Termoelektrane glavni zagađivači u regiji

U BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutačno je operativno 16 termoelektrana na ugljen, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog onečišćenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri tisuće preuranjenih smrtnih slučajeva i oko 8.000 slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece.

Sav onečišćeni zrak sa zapadnog Balkana izravno utječe i na kvalitetu okoliša i u državama članicama EU.

Nakon rata u BiH nova termoelektrana snage 300 MW podignuta je u okolici Doboja u središnjoj Bosni. Gradili su je Kinezi tehnologijom iz 60-ih godina prošlog stoljeća i za potrebe korporacije Energy Finance Team (EFT) koja tamo proizvedenu struju prodaje na slobodnom tržištu.

Slične nove investicije vlasti Republike Srpske planiraju u Gacku u istočnoj Hercegovini, gdje je još u bivšoj državi sagrađena termoelektrana temeljena na ruskoj tehnologiji, a sada bi ti kapaciteti trebali biti prošireni.

Elektroprivreda BiH započela je gradnju novog bloka termoelektrane "Tuzla", vrijednog više od 700 milijuna eura. Ponovo su graditelji i kreditori Kinezi, a projekt nisu zaustavile ni primjedbe Europske energetske zajednice da Federacija BiH taj projekt "gura" nedopuštenim državnim jamstvima.

Gradovi u BiH guše se zbog grijanja na kruto gorivo

Ministrica Đapo je kazala kako je jasno da termoelektrane, ako se već grade, moramo biti prilagođene suvremenim tehnologijama, ali i da se moraju graditi suvremene ceste radi bržeg protoka prometa i manjeg onečišćenja zraka, a nužno je smanjiti broj malih ložišta u domovima na minimum.

Time je podsjetila na činjenicu da se gradovi u BiH, a posebice Sarajevo u zimskim mjesecima "guše" u otrovnom smogu. Glavni grad BiH time je posebice opterećen, iako tamo nema gotovo nikakve industrije, a utvrđeno je kako su glavni izvor onečišćenja zraka upravo ložišta u kućama prilagođena jeftinom krutom gorivu, jer siromašno stanovništvo nema novaca za grijanje na plin.

Drugi glavni izvor onečišćenja je gust promet po gradu, uz zastarjela vozila koja emitiraju velike količine otrovnih čestica, ali i kaotična gradnja koja priječi prirodno strujanje zraka po sarajevskoj kotlini u zimskim mjesecima.

Rješavanje takvih problema, kazala je Đapo, put je kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU.