Komparativna žetva hibrida suncokreta

Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede organizirao je komparativnu žetvu hibrida suncokreta. Želo se 26 hibrida suncokreta 8 sjemenarskih kuća kako bi se utvrdila komercijalna vrijednost proizvodnje u uvjetima visoke agrotehnike.

Na slavonskim poljima kombajni. Vrijeme pogodno za žetvu jedne od najvažnijih uljarica - suncokreta. Iako su se zbog suše u sjetvi ratari pribojavali za tu kulturu, godina bi u konačnici mogla biti dobra.

- Kasnije se u lipnju vrijeme promijenilo i u ovoj godini osim onog sušnog ekstrema imali smo i vlažni ekstrem. Konkretno 8. lipnja imali smo u jednom danu čak 87 litara oborina, objasnio je dr.sc. Mato Drenjančević, izvanredni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Pa svi oni koji nisu primijenili pravilnu zaštitu, ističe struka, ne mogu očekivati prosječne, a kamoli rekordne urode.

- Moram priznati da su ljudi sa suncokretom zadovoljni zato što, Bogu hvala, usprkos tomu što su bili kišni dani pa sušni dani sve je u najboljem redu, rekao je Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

- Zasijali smo ove godine 4 ha suncokreta, a očekujemo malo bolji prinos nego prošle godine. S tim da očekujemo i da cijena bude bolja, nada se Zvonko Zeko iz Širokog Polja.

Na pokušalištu već su prvi rezultati obećavali. Barem što se tiče prinosa. Čak 4,5 tone po hektaru. Tako će se moći pomoći i poljoprivrednicima pri odabiru hibrida. Da bi povećali kvalitetu i prinos, a time i zaradu.

- Očekuje se dobra cijena znači u odnosu na prošlu godinu. Pa čak bih ja rekao 15 do 20% viša cijena. Očito je pad pod površinama sasvim sigurno potaknuo otkupljivače da malo nagrade proizvođače, rekao je Siniša Hrgović iz Ministarstvo poljoprivrede RH.

- Suncokret je protekle dvije godine imao relativno nisku cijenu. Ove godine je ta cijena znatno viša, od 2.10 do 2.20 lipa. To je sigurno dobro za proizvođače i sigurno će utjecati na proizvodnju iduće godine. Ove ćemo godine prema procjenama požeti oko 110.000 tona zrna od čega će najveći dio završiti u preradi u čepinskoj uljari, rekao je Igor Mikulić iz HGK Osijek.