Bauk: Vježbat ću matematiku s djecom koja ne idu na vjeronauk

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk pozvao je u srijedu Ministarstvo obrazovanja da riješi problem nastave vjeronauka koja se u nekim školama održava u sredini satnice te kazao da je spreman odvojiti dio vremena i vježbati matematiku s djecom koja ne pohađaju vjeronauk.

GLAS: Vlada zbog koronavirusa djecu prisiljava na vjeronauk
Pirnat Dragičević o upisu u srednju školu i vjeronauku


- Pojavom koronakrize počeli su slučajevi u nekim školama da osoblje traži od djece koje ne pohađaju vjeronauk budu u istom razredu i stave slušalice, to je grozna praksa, ocijenio je Bauk iznoseći stajalište Kluba SDP-a usporedivši to s ohološću.

Pozivajući se na izjavu pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević da bi se vjeronauka u školama trebao održavati na početku ili kraju nastave Bauk je kazao kako bi bilo dobro da se Ministarstvo pozabavi tim problemom te ga ukloni ili smanji.

- Pozivam institucije da taj problem riješe ili umanje kako se ta djeca ne bi osjećala kao djeca dugog reda u svom razredu, a spremna sam provesti i određeno vrijeme s onom djecom koja su osuđena da u razredu budu nevidljivi i s njima vježbati matetamatiku, kazao je Bauk.



Marijana Puljak (Klub IP-a, Pametno i Glas-a) kritizirala je dvosmjenski i trosmjenski rad u nekim školama pitajući kada će se konačno krenuti u realizaciju jednosmjenskog rada.

- Moderne europske zemlje koje brinuo o kvaliteti obrazovanja ne poznaju riječ smjena, ustvrdila je Puljak navodeći da u Hrvatskoj 822 škole rade u dvije ili tri smjene odnosno njih 34 posto.

Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista) osvrnuo se na prisjećanje žrtava rata predstavnika SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća na groblju Šajkača u Vukovaru pitajući se kojim se to oni žrtvama klanjaju. Je li to i službena politika ove Vlade i je li Milorad Pupovac na kraju uspio u naumu da izjednači žrtvu i agresora, upitao je.

Milan Vrkljan ( Klub Domovinskog pokreta) ustvrdio je da je zdravstveni sustav koji godišnje troši 27 milijardi kuna stručno i financijski devastiran pitajući se zašto Vlada nije spremna urediti ga. Podsjeća na duge liste čekanja, odlazak liječnika u inozemstvo, nedostatak medicinskih sestara te kaže očito nekome odgovara neuređeni sustav.

Tomislav Tomašević (Klub zeleno-lijevog bloka) iznoseći stajalište kluba osvrnuo se na stambena politika i novi natječaj za subvencioniranje stambenih kredita. Drži da ta mjera ne vodi računa o mladima koji su kreditno nesposobni te povećava cijenu nekretnina.

- Porezni sustav trebao bi stimulirati dugoročni a ne kratkoročni najam, a rješenje je i graditi javne stanove za najam, predložio je.

Dario Hrebak (Klub HSLS-a i Reformista) još jednom je upozorio na težak položaj tvrtki koje se bave povremenim prijevozom putnika te pozvao na osiguravanje bespovratnih sredstava iz EU-a i nastavk mjera za očuvanje radnih mjesta u tom sektoru najmanje do kraja ožujka iduće godine.

Marija Jelkovac (Klub HDZ-a) potaknuta optužbama na račun HDZ-a spočitnula je dijelu oporbe podnošenje nepotpunih financijskih izvješća o potrošenim sredstvima za financiranje izborne promidžbe.

- Toliko o njihovoj transparentnosti čiju su oni veliki zagovornici i sposobnosti da jedno izvješće točno dostave, očito da imaju dvostruke kriterije glede financijske transparentnosti kada se radi o njima, kazala je Jelkovac.

Izmjenama Zakona o šumama regulirati naknadu za općekorisne funkcije šuma

Hrvatski sabor raspravio je prijedlog izmjena Zakona o šumama kojim se, među ostalim, regulira naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma kroz smanjenje stope za njezin obračun te povećanje granice za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja naknade.

Kao mjera pomoći gospodarstvu, u vrijeme pandemije koronavirusa, predloženo je smanjenje stope po kojoj se obračunava ta naknada, na način da se umanji za nešto manje od 10 posto i to sa sadašnjih 0,0265 posto na novopredloženu stopu za obračun u visini 0,024 posto od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka. Tom mjerom izravno će se pozitivno djelovati na poslovanje svih gospodarskih subjekata koji su obveznici plaćanja predmetne naknade, navodi se u obrazloženju i dodaje kako se kroz provedbu te mjere očekuje rasterećenje gospodarskih subjekata u visini oko 19 milijuna kuna.

Druga mjera veže se uz oslobođenje od plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe obveznike plaćanja poreza na dohodak koji imaju prihod manji od 7,5 milijuna kuna.

Povećanjem granice ukupnog godišnjeg prihoda i primitka s dosadašnjih 3 milijuna kuna na novopredloženih 7,5 milijuna kuna smanjio bi se broj obveznika plaćanja naknade za oko 50 posto. Od sadašnjih nešto više od 20.000 obveznika, obvezu plaćanja naknade bi prema novome prijedlogu imalo samo njih oko 10.500. Tom izmjenom ukupni prihodi iz naknade za općekorisne funkcije šuma bili bi prosječno smanjeni za oko dodatnih 14 milijuna kuna.

Predloženim mjerama očekuje se pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata te njihovom provedbom doprinos očuvanju gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta.

Poduzetništvo će se dodatno rasteretiti davanja u visini oko 33 milijuna kuna, slijedom čega je, uz umanjenu gospodarsku aktivnost i posljedično umanjenje dinamike prikupljenih sredstava na ime naknade za općekorisne funkcije šuma, za očekivati i blago smanjenje aktivnosti u djelatnostima vezanima uz razminiranje, vatrogasnu djelatnost i gospodarenje šumama. Između ostalog, za očekivati je i mogućnost smanjenja drugih aktivnosti koje su vrlo značajne sa stanovišta zaštite prirode i okoliša kao npr. podizanja novih šuma, sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima, očuvanje bioraznolikosti i drugo, a iz čega proizlazi i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u obrazloženju.

Benčić: Kako financirati vatrogastvo i razminiranje šuma

U raspravi je Sandra Benčić (Klub zeleno lijeve koalicije) upitala kako će se nadomjestiti manjak koji će nastati smanjenjem naknade i kako će se to odraziti na financiranje vatrogastva i razminiranja šuma te predložila da se namaknu preraspodjelom dobiti Hrvatskih šuma. Ustvrdila je kako je umjesto točkastih izmjena potrebna cjelovita izmjena zakona.

- Oni kojima ne treba dobit će najviše, a oni koji se bore za spas radnih mjesta gotovo ništa, upozorio je Željko Lenart (klub HSS-a i HSU). Najavio je, međutim, potporu zakonskom prijedlogu ustvrdivši kako je bolji ikakav nego nikakav. Lenart se u raspravi založio za zabranu  izvoza trupaca u druge zemlje koje na tome ostvaruju extraprofit.  

Anka Mrak Taritaš (Glas) pozdravila je smanjenje parafiskalnih nameta, predloživši da se napravi analiza kako su se do sada trošila sredstva prikupljena na taj način. Istaknula je kako su šume izuzetno vrijedan resurs te napomenula kako je danas puno više površine pod šumama nego 1968., jer se obrađuje manje zemlje.

Dalija Orešković (Klub SIP, Pametno, Glas) smatra kako bi namet trebalo ukinuti u cjelini, jer se njime financiraju djelatnici javne uprave i administracija, a ne zaštita šuma kao javnog dobra.

Martina Grman Kizivat (Klub SDP-a) pozvala je Vladu da prestane pogodovati bankama i krupnom kapitalu koji izvlače dobit iz Hrvatske, jer će predloženom mjerom smanjenja parafiskalnog nameta upravo oni imati najviše koristi.

Saborski Odbor za ratne veterane podržao imenovanja Deura i Mlinarića Ćipe

Saborski Odbor za ratne veterane podržao je u srijedu imenovanje svojih članova, vukovarskih branitelja Ante Deura i Stipe Mlinarića Ćipe u Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj te u Upravni odbor Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Taj prijedlog saborski Odbor prihvaćen je većinom glasova.