Pleština: Ne smijemo dopustiti da ljudi umiru od ostalih bolesti bojeći se korone

Srčani ali i onkološki i ostali bolesnici u Hrvatskoj izbjegavaju bolnice zbog korone. Rezultat takvog ponašanja je više umrlih, ne od korone već zbog korone. Kakvo je stanje u KBC Rebro, u Studiju 4 odgovorio je prof. dr. Stjepko Pleština, zamjenik ravnatelja KBC-a Rebro.

Činjenica jest da su posebice u ožujku i travnju ljudi izbjegavali dolaziti bojeći se više korone, nego svojih kroničnih bolesti, rekao je Stjepko Pleština.

- Zanemarivali su simptome, a bio je i otežani pristup zdravstvenoj zaštiti od primarne pa sve do tercijarne. Imam dojam da je sada situacija bolja nego što je do sada bila, premda ako uzmemo onkologiju u obzir da je otprilike 24 000 novooboljelih godišnje pa podijelimo li to s 12 za očekivati je da će biti oko 2000 novooboljelih mjesečno. Mi to ni danas ne nalazimo, iako je situacija bitno bolja, navodi.

Sasvim sigurno, dodaje, ne smijemo dopustiti da nam ljudi umiru više nego li bi trebali od ostalih bolesti bojeći se korone.

- Sustav je spreman za prihvatiti te bolesnike i treba im olakšati pristup putem obiteljske medicine.

HZZO je smanjenjem administrativnih barijera omogućio da ljudi ne moraju putovati u veće centre zbog nečega što mogu dobiti bliže, jer su bile i prometne teškoće proljetos, sada nisu, a što nas čeka na jesen i na zimu, vidjet ćemo, rekao je.

Komoditet bolesnika i zaposlenika je kaže, reduciran zbog epidemiološke situacije.

- Međutim, bez trijaže bismo znatno povećali unos infekcija u bolnički sustav. Mi nastojimo to pojednostaviti, skratiti i ubrzati otvarajući brojna mjesta za trijažu, mi imamo sedam kontejnera koji tome služe, no svejedno se u nekom trenutku stvori kolona. Imamo i šatore koji su zaštita od kiše ili sunca, ali se ljudi boje ući da ne izgube red, ističe.

Što se tiče jeseni i prihvat pacijenata koji će sumnjati na koronu, a možda će imati gripu i hoće li zbog toga zdravstveni sustav zbog toga biti dodatno izložen, Pleština kaže da organizacija predviđa i takve okolnosti.

- Imamo opservaciju bolesnika do dolaska nalaza je li COVID pozitivan ili ne, pa ovisno o tome usmjeriti ga ili u vlastitu ustanovu ili onu koja je tome namijenjena.

Što se tiče Rebra imamo, ističe, golem broj ljudi, više od 10 000 ljudi koji prolaze kroz taj prostor. Naravno da sustavno provođenje epidemioloških mjera to usporava, ali mi jesmo spremni zbrinuti i one koji nisu COVID bolesni.

- Badava nam i prostor i oprema ako nema tko raditi, ono čega se mi jako bojimo, prodor u sustav koji bi veći broj ljudi odveo u izolaciju, a imamo primjere u drugim zemljama poput Italije gdje je sustav kolabirao upravo na tome, da nije imao tko raditi.

Svatko od nas, napominje, ima dodatnu odgovornost da ne unese u zdravstveni sustav infekt koji bi vodio povećanoj smrtnosti, kako naših osjetljivih bolesnika, ali isto tako i ugrozom zdravstvenog sustava u kojem bi veći broj ljudi završio u izolaciji.

Na pitanje o mogućnosti virtualne ambulante, odgovara "ja sam doktor starog kova, bolesnika netko mora pogledati".

- Kao specijalist mogu dati svoje mišljenje liječniku obiteljske medicine nakon što je on pregledao bolesnika, ali mailom ne mogu liječiti ljude. Ni zdravstvene djelatnike nije moguće educirati putem webinara, jer naprosto to ne ide. Morat ćemo uz onu ružnu riječ "novo normalno", naći nekakav balans koji omogućuje teorijsku nastavu na daljinu ili davanje savjeta na daljinu, ali isto tako i pristup realnom - živom doktoru, zaključuje Pleština.