Svijet manje tolerantan prema migrantima, Hrvatska četvrta na popisu

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazuje istraživanje Gallupa objavljeno u srijedu, a Hrvatska je, prema tom istraživanju, četvrta na popisu zemalja u 2019. koje najmanje prihvaćaju migrante, dok je Sjeverna Makedonija prva.

Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku uniju, osmislio indeks prihvaćanja migranata, temeljen na stavovima o življenju migranata u ispitanikovoj zemlji, tome kakvo je stajalište ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane susjed i da se vjenča s članom njegove obitelji.

Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća ispitanih metodom intervjua. Najveći indeks - 8,46 od mogućih 9 - ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.

Prema neprihvaćanju migranata, iza Sjeverne Makedonije je Mađarska pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks 1,81. Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija, Tajland, Slovačka i Turska.

U prethodnom Gallupovu istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39 te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna Makedonija i tada je bila na prvom mjestu.

Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani, Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani SAD-a. Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo mjesto) i Irska (deseto mjesto).

Najveće promjene kada je riječ o neprihvaćanju, zabilježene su u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji nakon što je u te zemlje došlo mnogo Venezuelaca koji bježe od ekonomske katastrofe u državi.

Bosna i Hercegovina, u kojoj se isto trenutačno nalazi velik broj bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.

Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema migrantima u latinskoameričkim zemljama.

Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).