"U mreži Prvog" o novom Paktu o migracijama i azilu

Europska komisija jučer je predstavila novi Pakt o migracijama i azilu, koji bi trebao zamijeniti dosadašnji sustav koji je izazivao velike nesuglasice i podjele među državama članicama. Novi pakt predviđa brže vraćanje nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka u tretiranju zahtjeva za azil.

EK će s Grčkom uspostaviti novi prihvatni centar na Lezbosu
Bruxelles: Trijaža migranata i ukidanje kvota
Kurz: Raspodjela migranata u Europi "neće ići"

Emisiju možete pogledati ovdje:




Terezija Gras, državna tajnica, istaknula je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" kako Pakt dolazi puno kasnije nego što je bio najavljivan.

- Trebao je biti objavljen negdje u Ožujku, ali je onda  zbog cijele problematike oko koronakrize došlo do odgode. Bilo je rasprave hoće li to biti samo komunikacija koja će zadati kakav smjer razvoja novog Pakta, rekla je Gras. 

Gras je rekla kako uredba sadržava 5 zakonodavnih akata za koje Pakt predlaže da se usvoji što je moguće prije.

- Uredba koja definira uvjete povratka, kvalifikacije prihvata i onda preseljenja migranata. Kao i uredba koja će definirati šire područje agencije za azil. Pakt donosi kao novinu odustanak od Dublinske uredbe i ono oko čega se vodio veliki prijepor i rasprave u protekle tri godine u vijeću. Ticalo se odgovornosti prve države ulaska koja je trebala biti jedina odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil i azilant je ako je njemu ta država odobrila takvo pravo trebao trajno ostati.

- Mi smo tri godine raspravljali koliko dugo bi ta država bila dužna skrbiti za izbjeglicu za koju je dodijeljena međunarodna zaštita, dodala je Gras.

Terezija Gras je rekla kako se govorio o prijedlozima koji su stavljali ogroman teret na države koje su na vanjskoj granici koje su poput Grčke, Italije, ali i Hrvatske.

- Te države s jedne strane moraju štititi granice, a s druge strane moraju odrađivati sve procedure koje su povezane s prihvatom tih istih ljudi i na kraju provoditi sam proces integracije. Mi smo država koja ima iskustva migracijske krize, te zbog toga što su Grčka i Italija bile izuzete od Dublinske primjene postali i prva država ulaska što znači da je Hrvatska za svih 658 000 migranata koji su prošli hrvatsku granicu 2015., 2016. godine trebala razmatrati sve zahtjeve za azil i sve te ljude de facto prihvatiti u Hrvatskoj. Po principu humanitarnog prihvata, ti migranti su nastavili put dalje i na kraju su im zahtjevi za azil odobreni u drugim članicama Europske unije, rekla je Gras.

"Pakt dodatno ističe solidarnost i ravnomjernu podjelu odgovornosti" 

Terezija Gras je rekla kako je to iskustvo sada ugrađeno u Pakt gdje se dodatno ističe solidarnost i ravnomjerna podjela odgovornosti. 

- Ne možemo očekivati od samo nekoliko država članica da u isto vrijeme štite granicu, obavljaju zahtjeve za azil, vraćaju one koji ne ostvaruju takvo pravo i integriraju te ljude, a druge se izuzimaju od bilo kakvog djela odgovornosti, rekla je Gras.  

Goranka Lalić Novak, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu je istaknula kako moramo razlikovati prihvat migranata od prihvata izbjeglica i tražitelja azila.

- Od nijedne države članice Europske unije nije se očekivalo niti se očekuje da prihvaća neregularne migrante koji nisu tražitelji međunarodne zaštite ili nisu dobili status od međunarodne organizacije. Nikad se nije razmatralo u razgovorima da se prihvaćaju neregularni migranti, radi se o tražitelju međunarodne zaštite dok osobe koje ne ispunjavaju uvjete za regularan ulazak u područje EU-a te osobe nemaju pravo ostati. Te osobe ulaze u postupak povratka koji je jedan od najranjivijih i težih dijelova europske politike, rekla je Lalić Novak.

Fleksibilna solidarnost

Goranka Lalić Novak je istaknula kako je novi Pakt samo jedan krovni politički instrument za koji Europska komisija očekuje da bude usvojen do kraja godine.

- Pregovorima između parlamenta i vijeća predviđa se tzv. fleksibilna solidarnost koja može biti obvezujuća za one države članice koje mogu biti izložene velikim migracijskim pritiscima i koje su uglavnom na vanjskoj granici Europske unije, rekla je Lalić Novak.

Europska komisija ovdje razlikuje dva tipa  solidarnosti, ostavlja državama da se uključe u sheme na tri načina.

- Jedan je prihvat tražitelja međunarodne zaštite, čak se predviđa financijska pomoć, 12 000 eura ako se radi o maloljetniku bez pratnje i 10 000 eura ako se radi o odrasloj osobi. Drugi način je asistencija u povratku i treću način je pomoć državama oko kapaciteta koje su u kriznoj situaciji, rekla je Lalić Novak. 

Sandra Cvikić iz Instituta Ivo Pilar u Osijeku je rekla kako će Europska unija još više pokušavati birokratski i tehnokratski riješiti goruće probleme koji zapravo dovode u situaciju - ljude u pokretu u permanentno stanje pokreta gdje će takve populacije početi zapravo živjeti životom u pokretu, što je veliki problem. 

- Ne mislim da će se zakonodavstvom koje se predlaže moći u korijenu riješiti problem s kojim se mi trebamo nositi, rekla je Cvikić. 

Cvikić: To su ad hoc rješenja i neće moći spriječiti dolazak tih osoba i integrirati ih u društvo  

Cvikić je rekla kako ni jedna od politika ne govori da se na vanjskoj razini pokušavaju rješavati problemi iz država odakle dolaze ilegalni migranti.

- To su ad hoc rješenja i neće moći spriječiti dolazak tih osoba i integrirati ih u društvo. Proces integriranja u društvo donosi niz problema o kojima ne razmišljamo. Kada će dolaziti velike skupine ljudi, Europa će se naći opet u problemima, dodala je.



Gras je rekla kako će se ići prema uspostavi značajnijeg kampa u Moriju.

- Države članice se uključuju da govore koliko su maloljetnika ili izbjeglica koji ostvaruju pravo na međunarodnu zaštitu spremne preuzeti iz tog kampa, rekla je Gras.

Terezija Gras je istaknula kako se za maloljetnike još u ožujku reklo da je Hrvatska spremna primiti 10 maloljetnika iz Grčke i uvećali za dva nakon požara.

- Dobili smo strukturu migranata koji su smješteni u kampu Morija, i strukturu maloljetnika. Trenutno ima 7 maloljetnica u dobi do 14 godina i 15-ak  djevojčica od 14 do 17 godina. Mi ćemo preuzeti ovih 7 i 5 dodatnih u dobnoj skupini od 14-17 godina. Očekujemo da nam službe komisije dostave imena tih djevojčica. Uspostavili smo komunikaciju s organizacijama u Hrvatskoj s kojima ćemo organizirati dolazak njihov iz Grčke, rekla je Gras.

Terezija Gras je rekla kako je početkom ovog tjedna potpisn projekt s Ministarstvom rada, mladih i demografije i socijalne politike i te maloljetnice će biti smještene u Domu u Lipiku.

- Obratili smo se Ministarstvu obrazovanja da se aktiviraju profesori koji će podučavati hrvatskom jeziku. Trebamo ih familijarizirati s novom sredinom i vidjeti je li možemo te djevojčice udomiti, rekla je Gras.