Šeparović: Stojimo iza odluka, one su obvezatne

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda RH, na današnjoj je konferenciji za novinare predstavio nekoliko odluka za koje postoji poseban interes javnosti, a odnose se na ocjenu ustavnosti zakona o ovlastima Stožera civilne zaštite te ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluka Stožera civilne zaštite, odnosno ocjenu ustavnosti Zakona o najmu stanova.



Kako je rekao naš novinar Igor Dunaj u podnevnom Dnevniku, Šeparović je htio dodatno pojasniti sve što je doneseno za vrijeme borbe protiv pandemije koronavirusa. Ustavni sud je sve odluke, izmjene i dopune zakona proglasio ustavnima osim zabrane rada nedjeljom. Te odluke je donio s 10 glasova za i tri protiv. Što se tiče rada Sabora, sve zakonske izmjene i dopune koje su donesene u borbi protiv pandemije Sud smatra zakonitima i legitimnima te da su donesene u ovlastima. Kad je riječ o mjerama, i one su zakonite, osim zabrane rada nedjeljom. Sud smatra da je Stožer dobio zakonske ovlasti da donosi određene mjere te da je pod nadzorom Vlade, koja odgovara Saboru, pa samim time i saborski zastupnici mogu zatražiti izvješće o radu Stožera.

Zabrana rada nedjeljom proglašena je neustavnom i nezakonitom jer u ožujku, kad je epidemiološka situacija bila puno gora, zabrana nije bila na snazi, a bila je u travnju i svibnju kad je epidemiološka slika bila povoljnija, javio je Igor Dunaj.



Ustavni sud: Mjere Stožera zakonite osim zabrane rada nedjeljom
Reakcije nakon odluke Ustavnoga suda
"U mreži prvog" o odluci Ustavnog suda o zaštićenim najmoprimcima
Hoće li odluka Ustavnoga suda vratiti povjerenje u rad Stožera?

Šeparović je rekao da je Stožer civilne zaštite Vladino tijelo te da Vlada može promijeniti sve članove Stožera ako je nezadovoljna.

- Vlada nadzire rad Stožera, može davati upute Stožeru, naloge Stožeru, Vlada može ukinuti svaku odluku Stožera, jedino ne može donositi, po mom mišljenju barem, odluke umjesto Stožera jer je zakonodavac dao Stožeru da donosi odluke, rekao je Šeparović, dodavši da Vlada odgovara Saboru, a time posredno i Stožer.

- Sabor itekako može pozvati Vladu, tražiti od nje izvješća, tražiti raspravu o radu Stožera, rekao je Šeparović.

Odgovarajući na pitanja novinara na kraju predstavljanja odluka Šeparović je rekao da Ustavni sud u načelu ne komentira političke ocjene državnih dužnosnika ili političara.

- Ustavni sud podsjeća da su njegove odluke obvezatne te da ih je dužna poštivati svaka pravna i fizička osoba. Mi smo odluke donijeli isključivo temeljem Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i ničeg drugog. Iza tih odluka stojimo, poručio je Šeparović, dodavši da su odluke podložne kritici javnosti.

Šeparović je rekao da je Ustavni sud suglasnima Ustavu ocijenio zakone kojima je Sabor dao ovlast Stožeru da u borbi protiv pandemije ograničava ljudska prava i slobode, a to su prvenstveno Zakon o sustavu civilne zaštite i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

- Za rad nedjeljom - s obzirom na to da je mjera prestala važiti, nismo ga mogli ukinuti, ali smo utvrdili da je u tom periodu kad je mjera bila na snazi ona bila i neustavna i nezakonita, rekao je Šeparović.

Šeparović je rekao da je ustaljena praksa svih sudova u demokratskom svijetu da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme kako ne bi utjecao na rezultate izbora.

- Zamislite da smo ove odluke donijeli u onom tjednu pred izbore, što bi tek onda govorili, jesmo li sluge vlasti ili nismo, kakvi bi tek prigovori bili, poručio je Šeparović.

Kad su izbori dovršeni, predmeti nisu bili do kraja obrađeni, dodao je. Rekao je i da su preko ljeta intenzivno radili te da je netočno da su išli na godišnji odmor, već su otišli na ljetnu stanku.

Šeparović je također rekao da su u bivšem sazivu javne sjednice uz prisutnost medija bile predstava za javnost.

- To odgovorno tvrdim i to je točno. Sve je bilo riješeno, sve je bilo dogovoreno i sve je bilo izglasovano. Suci su oblačili toge, pozivali medije i onda su glasovali. Ovaj saziv Ustavnog suda odlučio se da neće na taj način komunicirati s medijima, rekao je Šeparović, dodavši da je interes javnosti zadovoljen.

Odbio je komentirati priopćenje DORH-a, poručivši tek da se zalaže za neovisnost institucija.

Odluka o članku 16. ili 17. u domeni Sabora

Šeparović je počeo s rješenjem Ustavnog suda koji se odnosi na Zakon o sustavu civilne zaštite i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a uvodno je podsjetio na ključne prigovore, između ostalog da su na Stožer prenesene ovlasti inherentne isključivo Saboru jer se ograničavaju temeljna ljudska prava i slobode, da Stožer nije ovlašten samostalno donositi takve odluke, a jedan je predlagatelj posebno osporio mjeru samoizolacije.

Naveo je da u odnosu na nužnost aktiviranja članka 17., o čemu je bilo najviše govora, Ustavni sud pošao od stajališta da Sabor može u ostvarenju svoje zakonodavne ovlasti kada ograničava pojedina prava i slobode postupati temeljem dvije ustavne osnove - na temelju članka 16. zakonima, odnosno izmjenama i dopunama zakona, većinom glasova svih zastupnika propisanih za pojedini zakon, te na temelju članka 17. odlukom donesenom dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

- Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne Sabor u određenim posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu li one izrijekom navedene u članku 17., primijeniti, to jest aktivirati članak 17. Ustava. Ustavni sud je utvrdio da je odluka o tome hoće li se pojedine mjere radi suzbijanja pandemije, odnosno epidemije Covid-19, donijeti primjenom članka 16. ili 17. Ustava u isključivoj domeni Sabora, rekao je Šeparović.

Sabor ostao u granicama ovlasti

Šeparović je također rekao da nema zapreka da Sabor zatraži izvješće Vlade o provedbi mjera i radu Stožera i na plenarnim sjednicama ili sjednicama odbora raspravi sva pitanja i donese odgovarajuće zaključke.

- Ustavni je sud ocijenio da je donošenjem zakona, odnosno izmjenama i dopunama zakona, kojima se između ostalog sa svrhom sprječavanja širenja epidemija, zaraze i bolesti radi zaštite života i zdravlja ljudi propisuju, odnosno predviđaju mjere kojima se ograničavaju pojedina temeljna ljudska prava i slobode, Sabor je ostao, odnosno postupao u granicama ovlasti propisanih Ustavom, rekao je Šeparović.

Što se tiče ta dva zakona, Ustavni sud je odluke odnosno rješenja donio s 10 glasova za i tri protiv, s dva podupirajuća izdvojena mišljenja.

- Protiv su glasali sutkinja Kušan, sudac Abramović i sudac Selanec, a dva podupirajuća mišljenja su sudac Brkić i sudac Mlinarić, rekao je Šeparović.

O maskama

Šeparović je naveo da postoje dvije odluke o nužnom korištenju maski, a Ustavni sud je ispitao razmjernost te mjere. Uzimajući u obzir razloge za mjeru, a koji se temelje na stručnim i znanstvenim člancima i preporuci WHO-a, Ustavni sud je ocijenio da nalaganje korištenja maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana.

- Stajališta pojedinaca o neučinkovitosti nošenja maski i njihova odluka da ih ne nose ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na osobni ili individualni izbor jer potencijalno ugrožavaju druge građane i njihovo pravo na zaštitu života i zdravlja, istaknuo je Šeparović.

O zabrani rada nedjeljom

Što se tiče točke koja se odnosi na činjenicu da navedeni prodajni objekti nedjeljom ne rade, Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti već je na vlastitu inicijativu zatražio očitovanje Vlade, koja je navela da su uzeli u obzir brojne čimbenike koji su ukazali na to da se najviše prodaje i dobiti ostvaruje petkom.

- Time je nedjelja identificirana kao dan u tjednu umjerenog epidemiološkog rizika, većeg nego prvih radnih dana u tjednu, a opet manje nego petka, te su je kao takvu smatrali optimalnim izborom u smislu maksimalnog smanjenja epidemiološkog rizika, uz minimalno narušavanje kvalitete živote građana i omogućavanja opskrbe stanovništva, rekao je Šeparović.

Ustavni sud ocijenio je da je obrazloženje Vlade da prodajni objekti od 27. travnja do 26. svibnja, kada je odluka bila na snazi, neće raditi nedjeljom, nije uvjerljivo. Ustavni sud je stoga pokrenuo postupak na vlastitu inicijativu i utvrdio da Stožer pri donošenju te mjere nije postupao u skladu s načelom razmjernosti. I ta je odluka donijeta omjerima glasova 10 za, tri protiv, a protiv su bili suci Šumanović, Mlakar i još jedan sudac koji nije najavio izdvojeno mišljenje.

Odgovarajući na pitanja novinara rekao je da odluka Ustavnog suda nije odredila reparacijske mjere i ne daje nikome osnovu za podnošenje tužbe.

O Zakonu o najmu stanova

Što se tiče Zakona o najmu stanova, Šeparović je rekao da se radi o složenom tranzicijskom problemu naslijeđenom još od bivše države. Ustavni sud ocijenio je neosnovanima sve prigovore koji su bili formalne naravi, a što se tiče materijalne nesuglasnosti s Ustavom, predlagatelji i podnositelji protive se dokidanju instituta zaštićenog najma, između ostalog tvrdnjom da su nekadašnja stanarska prava, a kasnije prava zaštićenih najmoprimaca, de facto istovjetna pravu vlasništva te da je država dužna štititi kao i vlasništvo.

- Ustavni sud je ocijenio da je riječ o osporavanju samog zakonodavnog modela. Što se toga tiče, Ustavni sud je podsjetio na svoje ustaljeno stajalište da osporavanje zakonodavnog modela u ustavnosudskom postupku ne može biti relevantno s obzirom na granice njegove nadležnosti, rekao je Šeparović.

Za ovu odluku glasovalo je 10 sudaca, a tri su bila protiv, ali oni nisu izdvojili mišljenje, tako da Šeparović nije rekao njihova imena. Četiri suca su izdali podupirajuće izdvojeno mišljenje - Antičević-Marinović, Kušan, Abramović i Selanec.