Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora 470 milijardi eura

Ulaganja u vodik iz obnovljivih izvora u Europi bi do 2050. mogla dosegnuti 470 milijardi eura, a snažnije uvođenje vodika pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije.

Istaknuo je to potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš na konferenciji "Čisti vodik u razvoju, proizvodnji i primjeni u Hrvatskoj", održanoj danas u tvrtki DOK-ING.

Riječ je o prvoj konferenciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivnih članaka o uvođenju vodika kao novog energenta na hrvatsko tržište, koja se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i uz partnerstvo HGK, priopćio je Sektor za komunikacije HGK.

- Snažnije uvođenje vodika kao još jedne zelene opcije pomoglo bi ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije, smanjilo ovisnost Hrvatske o uvozu energenata i potaknulo razvoj domaće industrije koja pokazuje veliki interes za ovo novo poslovno područje, istaknuo je Radoš.

Vlasnik i osnivač tvrtke DOK-ING Vjekoslav Majetić predstavio je dosadašnji rad tvrtke, proizvodne linije te iskustvo koje su postigli na svjetskom tržištu.

Predstavio je i preinake tvrtkinog vozila Tom-Tom, lakog električnog dostavnog vozila pogonjenog vodikovim gorivnim člankom.

- Možda u Hrvatskoj ne možemo raditi velike serije, ali možemo inovativne proizvode, poručio je Majetić.

Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić osvrnuo se na poruke premijera Andreja Plenkovića o globalnom zatopljenju i implikacijama za Hrvatsku, poput podizanja razine mora za naše obalne gradove.

- Donijeli smo strategiju energetskog razvoja, integrirani nacionalni i energetski plan, kao i strategiju prilagodbe klimatskim promjenama, a u tijeku je donošenje strategije niskougljičnog razvoja, rekao je Frka-Petešić, naglasivši važnost samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije u širem gospodarskom kontekstu.

Istaknuo je da se tehnologija vodika pokazuje kao vrlo perspektivna i u borbi protiv klimatskih promjena i za energetsku neovisnost.

- Za Hrvatsku je ovo velika prilika za bolji energetski miks. To je prilika i da se ubrza naš industrijski razvoj s visokotehnoloških tvrtkama i zapošljavanjima. Prilika je i za čistu energiju za hrvatske građane, poručio je.

Predsjednik Uprave Siemens Energy Hrvatska Boris Miljavac najavio je da će izgraditi sustav koji će omogućiti korištenje vodika kao energenta u prijevozu za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu, a sustav će se nastaviti koristiti i nakon tog događanja.

Rekao je da već dugi niz godina razvijaju rješenja u području vodikovih tehnologija i da su odličan način smanjenja problema s emisijama CO2.

- Dekarbonizacija globalne ekonomije jedan je od najvažnijih izazova s kojima se svijet suočava, istaknuo je.

Direktor Zagrebačkih otpadnih voda i predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Thomas Sichla naglasio je dekarbonizaciju kao jedan od važnih ciljeva i vodik kao energent za njegovo postizanje, a dopredsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU Mladen Zeljko osvrnuo se na strategiju EU i ulogu vodika za koji se očekuje da bude jedan od temeljnih sastavnica za očuvanje klime.

Rekao je da je energetska gustoća vodika tri puta veća od nafte te da se može reći da je "zaglavni kamen politike koja će se u naredno vrijeme voditi".

- Vodik je uključen u Integrirani energetski i klimatski plan, kao jedan od najvažnijih planova za idućih deset godina i dio je zajedničke EU politike za dekarbonizaciju. EU planira niz opcija za financiranje vodikovih tehnologija. Uspostavlja se inovacijski fond od 2020. do 2030., ali i mnogi operativni programi su tek u razradi, istaknuo je načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić.
U HGK ističu da se Hrvatska obvezala na ispunjenje cilja od 13,2 posto obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. Udio vodika iznosio bi 0,3 posto i postavilo bi se šest pumpnih stanica do 2030.

HGK je u procesu izrade Nacionalnog klimatsko-energetskog plana tražila veću ambicioznost i veći udio vodika u prometu te predlagala da taj udio iznosi 0,5 posto.

Podsjetimo, u prosincu 2019., EU je usvojila Europski zeleni plan kojim definira tranziciju tvrtki i cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.