Na koji način djeluje Ustavni sud?

Ne pripada ni zakonodavnom, ni sudbenom, ni izvršnom dijelu vlasti, a nadležan je za kontrolu svih triju. To je Ustavni sud - čija je glavna zadaća kontrolirati jesu li sve odluke u skladu s Ustavom.

- "Mjere su bile legitimne, usmjerene ka zaštiti života i zdravlja stanovništva"
- Šeparović: Stojimo iza odluka, one su obvezatne


Je li Ustav povrijeđen ili nije. Odgovor na to pitanje u ovoj vijećnici traži 13 ustavnih sudaca - ljudi koje je Sabor ovdje imenovao na osam godina kako bi arbitrirali u slučajevima u kojima se sumnja da su institucije povrijedile svojim odlukama kršile ustavnost i zakonitost.

Uz Hrvatsku, Ustavni sud postoji u više od polovine zemalja Europske unije. No u državama s tradicijom anglosaksonskog prava, poput Velike Britanije ili SAD-a, ustavnost štiti Vrhovni sud.

- Američki Vrhovni sud djeluje slično kao Europski sud za zaštitu ljudskih prava, i to tako da može oboriti odluke  pravosuđa saveznih država, ako se tijekom postupka pred najvišim sudom utvrdi da sudska odluka krši američki Ustav, kazao je Paul Schiff Berman, dekan Pravnog fakulteta George Washington.

Razlika je i u ovlastima jer europski ustavni sudovi mogu djelovati i prije nego što sporna pravna odluka postane aktivna.

- Američki Vrhovni sud, kao i federalni sudovi općenito, nema mogućnost davanja mišljenja o ustavnosti unaprijed. Moraju čekati dok se ne dogodi konkretan slučaj ili kontroverzija, kaže Schiff Berman.

Domaći pravni stručnjaci smatraju da je dobro što Hrvatska ima Ustavni sud.

- Jer je i ideja odnosno shvaćanje da i zakonodavac može pogriješiti i da mora postojati neko tijelo koje će upozoriti zakonodavca i izvršnu vlast - Vladu i predsjednika da krše najviši pravi akt u državi, a to je Ustav, rekao je Đorđe Gardašević, Pravni fakultet u Zagrebu.

No što ako griješe ustavni suci? Tko njih kontrolira?

- Ne odgovaraju nikome ako pogriješe, a ono što mogu eventualno promijeniti određeno pravno shvaćanje koje su zauzeli kod jedne odluke pa zauzeti drugo shvaćanje kad donose drugu odluku u istovrsnoj situaciji, kaže Mato Palić, Pravni fakultet u Osijeku.

- Ali ako se parlament, dakle Sabor u Hrvatskoj ne slaže s odlukom suda on bi mogao formalno izmijeniti Ustav i donijeti nove odredbe koje bi onda bila uputa svim ostalim tijelima kako da postupe uključujući Ustavni sud, dodaje Gardašević.

Sve odluke Ustavni sud donosi natpolovičnom većinom. Suci koji se ne slažu - mogu napisati izdvojeno mišljenje, koje, potvrđuje strana praksa, može u budućnosti, s razvojem pravnih standarda postati ključni argumenti u nekim novim odlukama.