Horvat: 2023. trebao bi se osjetno vidjeti oporavak gospodarstva

Gospodarski oporavak osjetno bi se trebao vidjeti 2023. godine, rekao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".  

Prioritet Vlade: program oporavka gospodarstva i jačanje otpornosti 
Marić: Za 2021. predviđamo rast BDP-a, ali niži nego što se očekivalo 
Marić: Financiranje za sve naše potrebe za ovu godinu smo osigurali

Do kraja ove godine očekuje se pad BDP-a od 8%. Za sljedeću godinu Vladina je projekcija pozitivna - očekuje se rast od 5%, a bruto domaći proizvod trebao bi nastaviti rasti tijekom 2022. i 2023. više od 3% godišnje. Javni dug u ovoj godini iznosit će 86% BDP-a, a deficit 6,7%, navodi se u Vladi. 

Horvat je naglasio da se prema projekcijama očekuje pad BDP i rast deficita. Istaknuo je da je 2020. godina neusporediva sa svim prijašnjima, ali će se teško moći uspoređivati i s budućima. 

- Ova godina je pokazala da smo ranjivi ako 20% udjela u BDP-u čini samo turizam. Naime, turizam mora imati i poljoprivrednu proizvodnju, prerađivačku industriju. Ta samodostatnost u proizvodnji hrane i energije je strateški cilj Vlade za sljedeći mandat, kazao je Horvat.

Emisiju možete pogledati ovdje:



Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, istaknula je da se u ovom razdoblju pokazalo da su pojedine grane čak i otporne na  koronakrizu.

- Sektor građevinarstva čak i raste, ali treba imati u vidu da ima već od ranije dogovorenih projekata, pa ćemo tek vidjeti dalje jer građevina uvelike ovisi o investicijama. ICT sektor je pokazao sada svoju snagu. Turizam nam nosi i dobro i loše. Također moramo biti svjesni da ne možemo sve nade polagati u turizam. Bitno je da se  industrijska proizvodnja održala u ovoj godini, a to nije slučaj u drugim državama. Trebamo prije svega i dalje graditi industrijsku proizvodnju, prerađivačku industriju i usmjeravati te  aktivnosti na izvoz, kazala je Tomić.

Građevinski sektor će sigurno biti jedan od "motora" gospodarskog rasta. Pripremamo set građevinskih dozvola kojima će se generirati investicije u infrastrukturu. Time ćemo doprinijeti gospodarskom  rastu. Siguran sam da ćemo se ponovno vratiti na iznos stranih ulaganja iz 2019. godine, rekao je Horvat i ponovio da bi se 2023. godine trebao osjetno vidjeti oporavak.

- Oko 97% oštećenih zgrada nakon potresa u ožujku, idu u konstrukcijsku obnovu. Svjesni smo činjenice da je to negdje od 30% do 35% cjelovite obnove. Kada se s 40 i nešto milijardi stvori zametak i uvjeti da  nam se građani vrate u stanove, tek tada privatne vlasnike očekuje ona  cjelovita obnova koju će morati financirati sami, kazao je i objasnio što sve proceduralno slijedi do formiranja fonda koji će preuzeti operativni dio za vođenjem obnove Zagreba. 

Tomić smatra da taj cijeli proces treba biti transparentan i utemeljen na tržišnim načelima. U Hrvatskoj ima kvalitetnih izvođača i očekujemo da se neće dogoditi ono što je bilo s nekim infrastrukturnim projektima, dodaje.

Govoreći o tome koliko je Hrvatska iskoristila sredstva iz EU fondova, Horvat je rekao da je danas peta po redu najefikasnija država.

Pozvao je opet one građane  čiji su objekti oštećeni da započnu ili s izradom projektne dokumentacije ili sanacijom štete. Kaže da postoje određene procedure kojima se vraća određeni postotni udio utrošenih sredstava. Fond solidarnosti je već aktivan, istaknuo je Horvat.