Nove generacije za bolju Nigeriju

Nigerija je najjača afrička ekonomija, zemlja čije će stanovništvo 2050. biti treće najbrojnije na svijetu. U društvu koje plaća danak naftnom bogatstvu i stenje pod teretom korupcije, mnogi šansu za opstanak i izgradnju nove Nigerije vide u razvoju poduzetništva.

Titus i Tobias Igwe
 ostvarili su svoj nigerijski san. Dalek su put prešli otkad je na njihovim plećima nenadano ostala deveteročlana obitelj. Danas su vlasnici uspješne tvrtke za dostavu hrane. Nakon očeve smrti odustali su od studiranja. Mučili se, radili kao čistači za 5 dolara mjesečno. Istodobno su počeli stidljivo s pečenjem kolača za ljude iz crkve. A onda su novac od školarine uložili u osnivanje tvrtke i završili kratak tečaj za poduzetnike početnike. Učili su kuhati od domaćica, po kućama. U modernoj kuhinji danas dnevno mogu pripremiti i do 10 tisuća obroka.

- Iz Nigerije preko Njemačke do Hrvatske
- Hrvat umro od koronavirusa u Nigeriji

- Rekli smo sami sebi - Ne možemo pripremu hrane, tako osjetljivu stvar, prepustiti ljudima koji imaju malo ili nikakve obuke. Stoga smo otvorili i širili ovakve prostore, kuhinje Variety Chef, kuhinje za zajednicu. Umjesto da kuhaju na pločniku, u standardiziranu kuhinju mogu doći i kuhati ulični prodavači hrane. Osim općeg dobra koje činimo za zajednicu, kuhamo zdraviju i ne skuplju hranu - kaže Titus Igwe, suvlasnik tvrtke Variety Chef Kitchen.





Najveća su im konkurencija žene koje jeftinu hranu pripremaju na ulici, gdje su i sami nekad kuhali.

- Priprema hrane u Nigeriji ne doživljava se ozbiljno, kao ni higijena koja je prati. To je prepušteno neobrazovanima i nezaposlenima. Sve je fokusirano na klišej da Nigerija ima naftu i novac koji dolazi od nafte. Preživljavanje uz posao koji podrazumijeva rad rukama nije poželjno. Taj stav katkad šteti našemu rastu - objašnjava Tobias.

Modernu kuhinju braća Igwe opremila su s pomoću početnog kapitala od 5000 dolara. Izborili su ga zahvaljujući Zakladi Tony Elumelu, koju je osnovao nigerijski milijarder i filantrop, a čija je misao vodilja da privatni sektor i poduzetništvo mogu biti zamašnjak razvoja Crnog kontinenta.

- Poduzetništvo je ključ. Zato smo 2015. pokrenuli 100 milijuna dolara tešku zakladu, iz obiteljskog bogatstva njezina utemeljitelja. Tijekom deset godina željeli smo izabrati, mentorirati i financirati 10 tisuća afričkih poduzetnika, iz svih afričkih zemalja - kaže Ifeyinwa Ugochukwu, izvršna direktorica zaklade Tony Elumelu.

Nigerija treba poslovne anđele

Nigerijske banke i dalje se teško odlučuju na ubrizgavanje novca u malo i srednje poduzetništvo, uglavnom daju zajmove najvećim privatnim kompanijama.

- Velik problem glede naših start upova jest taj što ih većina banaka ne podupire. Trebamo kapital, poslovne anđele, ljude koji su spremni ulagati u start upove. Zbog načina na koji su strukturirane, komercijalne banke ne ulažu u njih - objašnjava Chris Ogbechie iz Centra za održivost, Poslovna škola Lagos.

- Mi smo prirodno marljivi. Ono što ljudi nazivaju agresivnim, zapravo je naša je glad za puno toga. Nigerijci su prosperitetni u svim sferama života - dodaje Wale Ekundayo, marketinški stručnjak, Cerebre Digital Ltd.

Teško je ipak zatomiti nezadovoljstvo zbog činjenice da u desetoj zemlji u svijetu po zalihama nafte, 70 posto populacije i dalje nema pristup zdravstveno ispravnoj vodi. Nigerija, u koju se demokracija vratila 1999., nakon niza vojnih udara, vapi za liderima s vizijom, ali i jakim institucijama.

Blagoslov i prokletstvo nafte

- Nafta je blagoslov jer nam donosi prihode, ali to nismo do kraja iskoristili. Razlog je jednostavan. Izvozimo sirovu naftu, a uvozimo prerađenu. Kada bi ovdje imali rafineriju, međutim, nusproizvodi od nafte bili bi poticaj za rast kemijske i drugih industrija - naglašava Chris Ogbechie.

Nacionalna mreža ne osigurava dovoljno električne energije, prekidi u opskrbi mogu potrajati danima. Umorni i od toga, obrazovani Nigerijci, i ne samo oni, traže priliku drugdje i iseljavaju se. Iz inozemstva obiteljima u Nigeriju šalju novac koji čini gotovo 15 posto deviznih prihoda zemlje.

- Kada im nije zajamčena hrana i ne znaju otkud će doći sljedeći obrok, ljudi su spremni na bilo kakav rizik da bi otišli u inozemstvo. Jer riječ je o preživljavanju. Mi želimo promijeniti te narative. I čim više uspjeti u širenju poruke i stjecanju pažnje svijeta. Svijet treba shvatiti da Nigeriji ne treba pomoć već investicije - poručuje Titus Igwe.

Ljudi kao najveći kapital

- Uopće ne sumnjam - naš najveći kapital su ljudski potencijali. Doslovno svagdje izvan Nigerije naići ćete na Nigerijce. Netko se našalio prošlih dana i rekao - Gdje ne nađete Nigerijca, to mjesto nema prosperiteta - dodaje Wale Ekundayo.

- Jako puno mladih je napustilo zemlju, postotak je velik. Od deset obrazovanih Nigerijaca šestero želi napustiti Nigeriju. Dvoje žele ući u politiku. Od preostalo dvoje jedno ima, a drugo nema dobar posao - naglašava Joseph Edet, vlasnik modne tvrtke La'shakara.

Gotovo polovina stanovništva nema pristup struji

Nigerijska populacija godišnje raste za više od 2,5 posto. Demografska dividenda izazov je sam za sebe. Snažan alat društvenih promjena svakako je poduzetništvo. Stručnjaci tvrde da zemlja za snažniji ekonomski iskorak treba dvostruko više investicija. Da bi rast bio brži - a to uključuje i preduvjete za industrijalizaciju - u cijeloj zemlji mora biti barem 70 posto pismenih, a po osobi osigurano 300 kWh struje. Čak 40 posto stanovništva nema, naime, pristup ni električnoj energiji!

- Uz gotovo 200 milijuna stanovnika, imamo tek 39 milijuna bankovnih računa. Puno stanovnika nisu dio bankarskog sustava. Zašto? Problem je pristupačnost. Ali nove financijske tehnologije mogu im isporučiti financijske usluge - kaže Ogbechie.

Na tržište rada svake godine ulazi dva milijuna mladih

Svake godine na nigerijsko tržište rada ulazi otprilike dva milijuna mladih, bez posla ih je dvadesetak milijuna. Srednji sloj, koji je u Nigeriji u posljednja tri desetljeća gotovo nestao, doživljava povratak uz brz razvoj banaka i telekoma. U samo desetak godina penetracija mobilne telefonije skočila je praktički od nule na iznad 80 posto, aktivnih je pretplatnika 150 milijuna. Konzumerističko društvo i globalizacija nagrizaju, međutim, obrise nigerijskog kulturnog nasljeđa.

- Gubimo dio toga. Ovih dana svi se žele oblačiti u stilu hip hopa. Svjedočimo tome da prosječni Nigerijci žele izgledati kao prosječni Amerikanci i slično. Riječ je o kombinaciji afrocentričnog i afrourbanog - smatra Joseph Edet.

"Tajna života jest ne bojati se"

Duh otpora zapadnoj kulturnoj, političkoj i ekonomskoj hegemoniji živi i danas u legendarnom The New Africa Shrine u Lagosu, simbolu panafrikanizma. Mjestu uz koje se veže duh Fele Kutija, oca afrobeata i aktivista za ljudska prava, dosad najpoznatijega nigerijskog izvoznog brenda. Na ulazu u klub njegova je poruka - Tajna života jest ne bojati se.

- Afrikanci će osloboditi sami sebe! U bilo kojem trenutku povijesti, kada ljudi učine određenu emancipaciju ili značajan napredak, promjena mora doći iznutra - smatra Wale Ekundayo.

- Vjerujem u novu Nigeriju i u budućnost ovdje. I u to da ne smijemo napustiti vlastitu zemlju. Nisam zainteresiran za odlazak u Europu. Vjerujem da možemo ovdje napraviti nešto - poručuje Tobias Igwe. Novi narativ za svjetliju afričku budućnost, onu u kojoj će Crni kontinent graditi svoju priču. Održivu, dostojnu života u 21. stoljeću.

Premijera HRT-ova dokumentarca Nova Nigerija