Još jedna kokoš s domovnicom

U Hrvatskoj smo dosad registrirali jednu pasminu kokoši - kokoš hrvaticu. No, na listi registriranih autohtonih pasmina peradi uskoro bi se mogla naći i posavska kukmasta kokoš.

Projekt priznavanja nije jednostavan, trajat će tri godine. Pokrenuo ga je Odjel za poljoprivredu Zagrebačke županije. Po čemu je ta pasmina kokoši posebna, tko je uopće uzgaja i tko nadzire projekt priznavanja - otkrila je ekipa emisije Plodovi zemlje.

➡️ Hrvatska kokoš - hrvatsko jaje
➡️ Prvorazredne koke hrvatice

Dvjestotinjak posavskih kukmastih kokoši veselo trčkara u peradnjacima Ivana Mikulina iz Velike Bune. Ivan uz još dvojicu uzgajivača iz Udruge Kukmica - od prošle godine provodi projekt zaštite te naše izvorne, ali još uvijek nepriznate pasmine peradi. To je lijepa kokoš, a dobra je i za meso i za jaja, kaže Ivan.

- Posavska kukmasta kokoš egzistira na području Posavine i više od pedeset godina. Njezina karakteristika je robusna građa i masa, može ostvariti težinu, pogotovo muške jedinke, a kokoši nesu velika i krupna jaja od više od 60 grama  i bude ih više od dvjesto po jednoj životinji, kaže prof. Zlatko Janječić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Uzgajivače ništa nije koštalo

Na sva tri gospodarstva na kojima se provodi projekt izgrađeni su jednaki peradnjaci. Uzgajivače ništa nisu koštali, plaćeni su iz proračuna Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, objašnjava Josip Kraljičković, pročelnik Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije. Projekt uključuje izgradnju objekta po nacrtu Agronomskog fakulteta, hranu i sva istraživanja koja će provesti Agronomski fakultet. A završit će sa studijom. Namjera je da to zaživi kroz desetak godina, dodaje Kraljičković.





- S obzirom da unutra imamo sedam kokica i jednog pijetla, koncipirali smo tako da imaju dovoljno da bi se napasivale i živjele. Unutar objekta su hranilice i pojilice kako bi se spriječio dodir s domaćim životinjama kako se ne bi bolesti prenijele i kako bi se kontrolirala sama potrošnja, tumači prof. Zlatko Janječić.

Odabir dva soja za priznanje

A ništa od ovoga ne bi bilo da još 90-ih godina prošlog stoljeća entuzijasti s područja Zagrebačke županije iz posavskih sela Oborova, Rugvice, Ščitarjeva, Strmca Bukevskog nisu prikupili još ono malo preostalih primjeraka posavske kukmaste kokoši. No, sad su krenuli ozbiljnije, osnovali su Udrugu uzgajatelja posavske kukmaste kokoši, povezali se sa županijom i strukom. U udruzi je četvero uzgajatelja koji su u projektu, a vodi je Mihael Pavišić.

No, kako bi pasminu registrirali i uvrstili na službeni popis izvornih i zaštićenih pasmina treba je standardizirati i među mnogobrojnim sojevima odabrati najbolji. Tog posla prihvatio se Agronomski fakultet i profesor Zlatko Janječić. Trenutačno su u fazi prikupljanja svih sojeva. U konačnici odabrat će jedan ili dva soja koja će biti priznata kao soj posavske kokoši.

Plagiranje pasmine

- Događa se plagiranje pasmine, interesantna je zbog svoje kukmice i produktivnih vrijednosti. Neodgovorne osobe to zlorabe, križaju s drugim pasminama i to prodaju pod posavsku kukmastu kokoš. Zato je udruga osnovana kako bi se išlo u kontrolirani uzgoj. Zato je i projekt da se potvrdi njezina autohtonost, upozorava Mihael Pavišić.

Igor Čulibrk
iz Strmca Bukevskog uspio je sagraditi još više peradnjaka od Ivana Mikulina. Čak šest tovilišta i šest peradnjaka za matična jata. Igor - profesionalni kuhar - sve vrste peradi uzgaja dugi niz godina. Projekt zaštite kukmice prihvatio je bez razmišljanja jer županija pokriva sve troškove uzgoja, hranu i lijekove.

Kvalitetno želatinozno meso

- Imamo različitu obojenost, crne, jarebičaste, losos, zlatnosmeđu, svatko voli nešto od tih boja. A razlike u mesu nema. Ovo meso, pogotovo u slobodnom uzgoju, je vrlo kvalitetno, želatinastije je za razliku od onog koje kupite po centrima. Ovo je meso kudikamo kvalitetnije, kaže Igor.  

Petar Rajković iz Vukovine ima dva jata, a kokoši su počele nesti. Još ih ne prodaje, ali se nada da bi mogao početi ozbiljnije se uzgojem baviti i od toga živjeti. Kaže kako 'kukmice' nisu zahtjevne. Otporne su i samo im treba prostora, dodaje.

Velike ambicije

U Zagrebačkoj županiji čak 11 tisuća gospodarstava drži perad. Kokice su na njih osam tisuća. Prizna li se ova pasmina, a nema razloga da nakon završetka projekta i neće - registrirani uzgajivači dobit će i dodatne potpore otprilike 40-ak kuna po kljunu iz matičnog jata. I to iz mjere za očuvanje autohtonih pasmina.