Luksuzni ženevski hoteli na rubu propasti

Rolete na prozorima ženevskog 'Richemonta' spuštene su od srpnja, nakon što je u uobičajenim okolnostima taj užurbani hotel s pet zvjezdica zbog koronavirusa ostao bez bogatih gostiju.

Nakon "katastrofalnog ljeta" i drugi luksuzni hoteli u Ženevi, gradu koji se hvali s najviše hotela po glavi stanovnika u svijetu, bore se da izbjegnu sličnu sudbinu.

- Mi smo kao profesija na odjelu intenzivne njege i životno smo ugroženi", kamena lica govori Lavalle Thierry , predsjednik ženevske udruge hotelijera i upravitelj hotela Fairmont Grand.

Prije pandemije ženevski su hoteli zbrajali rekorde. Grad koji u uobičajenim okolnostima vrvi diplomatima i poslovnim ljudima ostvario je 3,2 milijuna noćenja 2019. godine. "A sad nas je pogodio ekonomski cunami", kaže Lavalley.

Švicarska, zemlja s 50.000 zaraženih koronavirusom i 1800 umrlih, izbjegla je stroge karantene kakve su uvele druge države, ali su ograničenja u putovanjima i otkazivanje brojnih konferencija i sastanaka uzele danak.

Do konca srpnja u Ženevi je zabilježeno samo 693 tisuće noćenja i ne očekuje se da će do kraja godine taj broj premašiti 1,3 milijuna. Za takvu nisku razinu posjećenosti treba se vratiti do 1954. kada u gradu nije bilo ni upola hotela kao danas.

Hoteli su u krizi diljem Europe, ali nigdje se to ne osjeti kao u Ženevi, gdje tri četvrtine gostiju čine ljudi koji dolaze na poslovne kongrese i seminare ili su povezani s manjim ili većim sastancima koje organiziraju UN i druge međunarodne organizacije.

- Sada nema kongresa, nema poslovnog turizma, a UN se jedva "pomiče". To Ženevu čini najpogođenijim gradom u Švicarskoj", objašnjava Lavalley. Sa 126 hotela i 10.000 soba, Ženeva se može pohvaliti najvećom "hotelskom gustoćom" u svijetu, odnosno omjerom broja soba i stanovnika.

- Ako se ništa ne poduzme, brojni će hoteli završiti kao Richemont koji se morao zatvoriti nakon 145 godina poslovanja, kaže Lavalley.
Dno rupe

U međuvremenu, susjedni gradovi koji profitiraju od blizine Ženeve također pate. U Lausanni, šezdesetak kilometara dalje niz Ženevsko jezero, idući će mjesec propasti najmanje jedan hotel, rekao je Stefano Brunetti-Imfeld, predsjednik gradskog saveza hotelijera.

Taj je grad središte više od 50 međunarodnih sportskih saveza i sjedište Međunarodnoga olimpijskog odbora (MOO) pa ima i svojih problema neovisno o Ženevi.

- Svi ti ljudi ostaju doma, ne dolaze na posao, ne putuju ili ne dovode druge ljude, dodaje Brunetti-Imfeld, čija obitelj vodi Hotel de La Paix u središtu grada od 1954.

Zbog takve situacije vlasnici hotela u Ženevi i okolnim područjima traže da švicarska vlada osnuje fond koji će im pomoći da pokriju gubitke i ostanu na životu dok pandemija ne prestane. Žele i bolje balansiranje vladajućih između zdravstvenih i ekonomskih interesa.

Svaka restrikcija i svako ograničenje ima razoran učinak na broj noćenja u hotelima, rekao je  Brunetti-Imfeld i ukazao na nedavnu odluku da se veći dio Francuske, uključujuć ii Pariz, stavi na švicarsku crvenu listu. 

Lavalley ističe da je nužno naći "sredinu" između zdravstvenih i ekonomskih interesa kako bi se "izvukli s dna ove rupe".