Miloloža: Neće biti "radnika na čekanju", jer je premalo ljudi

U okviru novog Zakona o radu spominje se i opcija - "radnici na čekanju". Njima bi i dalje tekao radni staž, država bi preuzela plaćanje poreza i doprinosa, a Hrvatski zavod za zapošljavanje plaćao bi 75% plaće.
Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvrtke Munja, izjavio je u HRT-ovom Studiju 4 da je "čekanje" oduvijek postojalo, ali se nije reguliralo na razini države. Pružala se mogućnost kroz sve stare zakone o radu da se ode na čekanje, pa se prepuštalo poslodavcu i radniku da odrede taj odnos.


➡️ Sever: Nećemo dopustiti olakšavanje otpuštanja radnika 

- Smatram da neće biti "čekanja" jer Hrvatska nažalost ima premalo ljudi, aktivno uposlenih u gospodarstvu. Ovo je dobar i razuman prijedlog zakona. Nažalost, u Hrvatskoj su plaće takve kakve jesu, pa je pitanje koliko je tih 75% mjerodavno. No može se uvijek prilagoditi situaciji, dodao je. 

"Minimalna plaća postoji otkad je radnika i poslodavaca"

Do kraja listopada Vlada mora definirati što je minimalna plaća te hoće li isplate minimalne plaće produžiti i nakon prosinca. Kao alternativa spominje se opcija "radnici na čekanju". Miloloža navodi da "minimalna plaća postoji otkad god postoji poslodavac i radnik. I sada postoji minimalna plaća. No i minimalnu plaću, kada nemate prihoda, realizaciju posla, ne možete isplatiti". 

"Dobrog radnika se nitko ne želi riješiti"

Novim zakonom mijenjali bi se otkazni rokovi i otpremnine. Miloloža pak smatra da se dobrog radnika nitko ne želi riješiti. Na našu nesreću ljudi nam odlaze jer ih ne možemo pratiti s plaćama koje dobiju drugdje, a sve zato jer smo tržišno nekonkurentni, rekao je.

Ističe da sve ekonomije svijeta u doba koronakrize padaju, pa da i Hrvatska nije izoliran slučaj.

- Imamo ekonomiju malog obujma, koja pak, s druge strane, može biti vrlo fleksibilna i prilagodljiva. Tvrdim da imamo pameti i snage. Nažalost puno ljudi radi u turističkoj djelatnosti, pa je odraz negativnog turizma povećao broj nezaposlenosti, rekao je Miloloža.

Miloloža o moratoriju na kredite i eventualnom novom iskoraku Vlade i financijskih institucija

Govoreći o ovrhama, kazao je da se dugovi moraju vratiti te da nema utopističkog doba, od prije 90-ih, da će se dugovi otpisati. 

- Riječ je o tržišnoj ekonomiji. I ja se često pitam što će se dogoditi kada se jednog dana prekine moratorij na otplatu kredita. Postoji li u bonusima banaka ili fiskalnoj državi  mogućnost da se napravi još jedan iskorak na šest mjeseci, mora se na razini Vlade i financijskih institucija dogovoriti, kazao je.

Na pitanje koliko je bitno spašavanje radnih mjesta, ali i poslodavaca, privatnog sektora, Miloloža kaže da  je u Hrvatskoj već 30 godina "klima" da su poslodavci etiketirani na vrlo negativan način. Tvrdi da je bilo "crnih primjera", ali smatra da ako propadne poduzetnik, propadaju i radnici. Dodaje da je trenutačno svakom poslodavcu jako teško jer mu je teret i banka, financijsko osiguranje poslovanja, tržište i radnici.

"Novac koji povučemo iz EU, trebamo i opravdati" 

Govorio je i o sredstvima iz  EU fondova i kazao da "neće novci doći u Hrvatsku ako ne napravimo projekte. Nije to da dignete kredite, pa ih ne morate vratiti".

- Dogovorene 22 milijarde eura su nesporni uspjeh Vlade. Međutim mi moramo napraviti projekte. Sada se rade okviri za razdoblje 2021-2027. Taj novac koji povučemo, moramo i opravdati. Ne možemo ga povući, pa ne iskoristiti, kazao je.

S obzirom na predstojeći rebalans proračuna smatra da će najviše biti zakinuto ministarstvo obrane.