Uhlir za HTV otkrio kojim će se redom obnavljati zgrade u Zagrebu

Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u Studiju 4 najavio je izradu liste prioriteta za obnovu. Ne možemo po cijelom gradu istovremeno obnavljati zgrade, rekao je.

➡️ Vujović: Zagrepčani napuštaju centar, traže se tereni i kuće na periferiji
➡️ Snažan potres u Zagrebu, i niz manjih
➡️ Od 22. ožujka do danas zabilježeno više od 2400 potresa

Danas će se održati prva sjednica Savjeta za obnovu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Riječ je o tijelu koje će obavljati savjetodavne i druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu. Prvom sjednicom predsjedat će premijer Andrej Plenković. 

Željko Uhlir je pojasnio koja će točno biti uloga spomenutog Savjeta za obnovu.

- Stručni savjet, kao što mu ime govori, ima važnu ulogu. Sastavljen je od 20-ak predstavnika stručnih tijela, od komora koje sudjeluju u procesu gradnje do Pravnoga fakulteta, Instituta za povijest umjetnosti. Iz toga se vidi koliko je multidisciplinarno područje koje pokriva i Zakon o obnovi zgrada i tema o obnovi glavnoga grada nakon potresa. Dakle, svi oni koji mogu pomoći i doprinijeti da obnova bide što kvalitetnije obavljena, rekao je Uhlir.

Najavio je da će se na današnjoj sjednici savjeta temeljito raspraviti prijedlog Prvog programa mjera kojeg je Ministarstvo graditeljstva napisalo na preko 90 stranica i koji uređuje osnovne elemente pokretanja obnove u gradu Zagrebu. No to ne znači da će odmah krenuti natječaji i javni pozivi.

- Do natječaja će proći još određeno vrijeme jer treba poštovati demokratske procedure. Prvi program mjera će ići i u kratku javnu raspravu, mora proći mišljenja državnih tijela te zatim biti usvojen na Vladi. tek nakon toga će se ići na raspisivanje javnih natječaja, prvenstveno za projektante, dakle one koji prvi moraju izaći na teren i krenuti u izradu projektne dokumentacije i troškovnika, objasnio je.  

Najavio je i izradu liste prioriteta prilikom obnove.

- Određivanje prioriteta je jedan od složenih elemenata obnove. Potrebno je napraviti višeparametarsku analizu. Nije jednostavno odrediti u glavnome gradu što će se prvo krenuti obnavljati. Ne možemo po cijelom gradu istovremeno obnavljati zgrade. Prvo će se krenuti obnavljati zgrade koje su potrebne za šire građanstvo, a to su bolnice i škole. Zatim će se obnavljati one zgrade koje su više oštećene i koje treba više i brže obnoviti, i onda tako redom dalje, najavio je Uhlir.

Objasnio je i zašto je došlo do zastoja u isplati sredstava za hitnu sanaciju te najavio da će se ta mjera nastaviti i iduće godine.

Rekao je da je za obnovu planirano oko 40 milijardi kuna.

- To su ogromna sredstva. Mi smo to projicirali plastičnije da građanima bude vidljivije - u pitanju je iznos dovoljan za izgradnju desetak mostova Pelješac - kopno ili kompletna izgradnja autoceste. Dakle, u pitanju je velik zahvat za državu i u sredstvima participiraju i građani kako bi se što uspješnije odvijala ova obnova, kazao je Uhlir.



U potresu je oštećeno 25 000 zgrada, što javnih, što privatnih. Neuporabljivim ili privremeno neuporabljivim ih je proglašeno 6 000. Oko 1,5% oštećenih zgrada je javne namjene, a 98,5% su zgrade u privatnom vlasništvu. Procijenjena šteta od potresa iznosi 86 milijardi kuna, što je 60% godišnjeg državnog proračuna.

➡️ Tema dana: Što nakon donošenja Zakona o obnovi Zagreba i okolice

11. rujna Sabor je donio Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, 24. rujna Vlada je osnovala stručni savjet za obnovu.

Sljedeći je korak osnivanje Fonda za obnovu i donošenje prvog paketa mjera o čemu će se raspravljati danas u Ministarstvu  prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis u emisiji Dobro jutro, Hrvatska objasnio je zašto je prvo mora biti donesen Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji da bi se moglo krenuti s obnovom.

- Naša postojeća zakonska regulativa ima samo djelomično reguliran način na koji treba sanirati posljedice elementarnih nepogoda, objasnio je Rovis dodavši da Zakon predviđa financiranje od strane države, lokalne samouprave, odnosno grada i županija i to u jednome dijelu.

- Moram napomenuti da ne bi bilo zabune da se to financiranje odnosi isključivo na konstrukcijsku obnovu. Za cjelovitu obnovu novci nisu predviđeni u ovom zakonu. Taj trošak će snositi vlasnici nekretnina sami, rekao je.

Rekao je da u gradu Zagrebu trenutačno postoji oko 4500 stanova koji nisu spremni spojiti se na toplinsku mrežu.

➡️ Potres magnitude 6,3 bio bi katastrofalan za Zagreb

Dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić je rekao nije cilj vratiti zgrade u stanje od prije potresa već ih učiniti protupotresnima.

- Cijelo vrijeme se govori o načinu na koji će se provesti obnova i što će se dobiti nakon njezinog završetka. Cilj je dovesti zgradu u stanje da je ona sigurna za ljude koji u njoj stanuju, žive ili obavljaju neku djelatnost. Definirane su razine ovisno o tome o kojoj se zgradi govori - stambenim, zgradama, obiteljskim kućama ili zgradama javne namjene kao što su zdravstvene i obrazovne institucije tako da zgrada, ako se desi potres slične ili jače snage kako je predviđeno za područje Zagreba, može podnijeti takav potres, objasnio je prof. Lakušić.

Profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akademik Mladen Obad Šćitaroci rekao je da ovo nije prvi potres u gradu Zagrebu.

- Prvi je bio 1880. i upravo obnova nakon tog snažnog potresa bila poticaj za jedan jaki urbani razvoj Zagreba. Upravo je nakon toga potresa rješavana obnova i nova izgradnja ali i cjelovitost sagledavanja razvoja grada. Sada smo u situaciji da ponovno možemo taj model na jedan suvremeni način primijeniti iako smo između dva potresa imali još jednu urbanizaciju grada - sredinom 20. stoljeća kada je grad proširen na Novi Zagreb. Sada smo u prilici da napravimo treći iskorak, dakle da promislimo urbanu modernizaciju Zagreba 21. stoljeća, što bi moglo biti provedivo sredinom ovog stoljeća, objasnio je Obad Šćitaroci.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama u Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović objasnio je što se događa na tržištu nekretnina u zagrebačkom Donjem gradu nakon potresa.

- Situacija nije jednostavna, ali uopće ne možemo zaključiti je li došlo do pada cijena nekretnina jer je broj transakcija izuzetno mali. Tržište je gotovo zamrznuto. Vlasnici se iz različitih razloga ne odlučuju za prodaju, a kupci ne kupuju, vjerojatno čekaju da cijene padnu. Naravno da će se stvari radikalizirati u zimskim mjesecima kada će se morati početi donositi neke odluke. Također, promijenio se i pogled na vrijednost zgrada u Donjem gradu, istaknuo je dodavši kako ne vjeruje da će novi val državnih poticaja išta promijeniti po tom pitanju.




➡️ Šest mjeseci od velikog, dva manja potresa u Zagrebu

Prije točno 6 mjeseci, 22.3.2020., Zagreb su pogodili najjači potres u posljednjih 140 godina i niz manjih. Prvi potres bio je jakosti 5,5 po Richteru, drugi 5,0, a treći jakosti 3,7 potresao je Zagreb i okolicu.