Sveučilišta nemaju ni za struju

Siromaštvo u nacionalnoj ekonomiji došlo je i do sveučilišta. Država plaća samo oko polovice troškova, neki fakulteti nemaju ni 100 kuna za naknadu demonstratorima, štedi se na svemu, pa i na toaletnom papiru.

Maturantima i njihovim roditeljima dekani nekoliko fakulteta zato poručuju da je bolje da računaju na svoje znanje nego na Vladino obećanje o besplatnom upisu na prvu godinu studija. 

Novca nema dovoljno i do tog trenutka neću nikada studente obmanjivati pričom o tome da je koncept besplatnog školovanja moguć u ovim uvjetima, rekao je za HTV dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu dr. sc. Tihomir Hunjak.

U Zagrebu situacija nije nimalo drukčija.

Od Ministarstva ne dobivamo ni pokriće osnovnih, elementarnih troškova struje, vode, grijanja. Nama ni 50% tih troškova nije podmireno iz državnog proračuna, nego se snalazimo iz studentskih praticipacija. Neću ih ni nazvati školarinama jer tih 7000 kuna nije ni blizu stvarnim troškovima studiranja, rekao je dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prof. dr. sc. Vedran Mornar.

Neki se ipak slažu kako bi Ministarstvu trebalo dati šansu jer se trudi pronaći model prema kojem bi od sljedeće akademske godine studij bio besplatan za sve uspješne brucoše. Ipak, čekanje je problem za studente, a pred rektoratom su rokovi u kojima moraju donijeti odluke.

Problem je što naši rokovi istječu. Moramo do kraja ožujka i prema zakonu zadati uvjete upisa. Morat ćemo deklarirati školarine da bismo deklarirali kakve zapravo prihode pa i troškove kroz te školarine pokrivamo, rekao je rektor Sveučilšta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš.

Za besplatno studiranje prve godine studija na Zagrebačkom sveučilištu treba izdvojiti 44 milijuna kuna, za sve brucoše u Hrvatskoj 120 milijuna kuna. U vrijeme kada se štedi na svakom koraku, moglo bi se reći, ne sumnjajući u dobru namjeru, da Ministarstvo ne traga samo za modelom nego i za Davidom Copperfieldom.