Turska drži ključeve migrantske krize u svojim rukama

Iako na samitu u Briselu ovoga puta migrantska kriza nije u prvom planu, daleko od toga da je prestala biti aktualna. Upravo je Turska ta koja ključeve te krize drži u svojim rukama.

➡️ Dvojica mrtvih i dvadesetak ozlijeđenih u sukobu migranata kod Bihaća
➡️ Summit u Bruxellesu

Najveći broj migranata koji se trenutačno nalaze na granici BiH i Hrvatske stigao je istočnom mediteranskom rutom. No nije to jedini put kojim se stotine tisuća migranata i izbjeglica posljednjih godina pokušavaju domoći Europe.

Kristina Pešić, novinarka HRT-a je izvjestila kakvo je trenutačno stanje u vezi s migrantskom krizom i je li pandemija što promijenila.

Na Mediteranu je u proteklih pet godina oko 20 tisuća migranata izgubilo život. Najcrnje razdoblje bilo je do 2017., kada je i bilo najviše dolazaka zbog nestabilnosti u Libiji, ratova u Siriji i širenja tzv. Islamske države na Bliskom istoku.

2020. obilježava rast broja dolazaka migranata Središnjom Mediteranskom rutom , koja se pokazala i najsmrtonosnijom. Put je to kojim migranti iz Afrike, preko Libije i Tunisa, dolaze do Italije i Malte.

Simbol ove rute je otok Lampeduza, udaljen 130 km od afričke obale. Otkako su Italija i Malta proglasile svoje luke nesigurnima za dolazak migranata zbog bolesti COVID-19, spasilački brodovi provode tjedne na otvorenome moru jer ih nitko ne želi primiti. Talijanska vlada je inače i prošle godine zabranjivala dolazak spasilačkih brodova. Kad napokon stignu na obalu, očekuje ih obvezna karantena na za to posebno predviđenim brodovima. U kolovozu se upravo na ovoj ruti događala polovina svih ilegalnih prelazaka na vanjskim granicama EU-a. 

Dosad je ipak najviše migranata stizalo u Europu Istočnom Mediteranskom rutom, koja vodi s Bliskog istoka preko Turske do egejskih otoka.

Među njima je najpoznatiji Lezbos, udaljen 15 km od turske obale. Prema podacima grčke vlade, 100 tisuća migranata u toj zemlji čeka odluku o azilu. Od toga ih je trećina na otocima. Dolazaka je znatno manje nego prije, ali s obzirom na sukob Grčke i Turske oko rezervi plina u istočnom Mediteranu, to bi se moglo lako promijeniti.

Turska je domaćin više od 4 milijuna izbjeglica i migranata. Najviše ih je, oko 3 milijuna i 600 tisuća, iz Sirije. Slijede oni iz Afganistana, Iraka te brojnih zemalja od središnje Azije do sjeverne Afrike. Treba reći da Sirijci danas ne čine većinu među onima koji nastoje ilegalno doći u Europu. Najviše je Tunižana i Alžiraca. 

Na grčku rutu nadovezuje se ona koja najviše zanima hrvatsku javnost, a to je Balkanska ruta. Nakon što je Mađarska podignula žicu, skrenula je prema BiH, u koju se stiže iz dva smjera - preko Makedonije i Srbije ili Albanije i Crne Gore - do tzv. bihaćkog džepa odakle migranti pokušavaju preko prostora gdje je Hrvatska najuža - Like i Korduna - doći do Slovenije i zapadne Europe. Ove je godine Hrvatska zabilježila 38% više ilegalnih prelazaka nego u isto vrijeme lani.

Tu je još jedna, često našoj javnosti izvan fokusa, Zapadna Mediteranska ruta, koja se odnosi na put od Maroka do Španjolske. Što su jače kontrole na drugim rutama, ova postaje aktivnija. Dobar su primjer Kanari, španjolski otoci 100 km zapadno od Maroka, koji su ove godine zabilježili pet puta više dolazaka nego lani.

U trenutku dok EU raspravlja o novoj migrantskoj politici, Gallup je objavio da popis zemalja koje ne žele migrante predvode Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska i BiH. U provedenom istraživanju, građane iz 145 zemalja pitali su što misle o tome da im migranti postanu susjedi, prijatelji i članovi obitelji.

Pokazalo se da je svijet u cjelini prema migrantima sve manje tolerantan, iako ih je sve više. Ne samo zbog ratova i siromaštva, nego i klimatskih promjena.