Jedna vrsta periski u Jadranu itekako je živa

Nema dobrih vijesti za plemenitu perisku, endemsku i najveću sredozemnu školjku. Pomor joj prijeti na cijelom Jadranu. Gotovo svakodnevno stižu vijesti od onih koji znanstvenicima prijavljuju svaku živu i uginulu jedinku.

Nakon više od stoljeća u našem je moru ponovno viđena jedna druga periska, inače rasprostranjena u Atlantiku. Zanimljivo, sve su njezine jedinke žive.

Jest periska i živa je, ali nije endemska pinna nobilis. Ovu vrlo sličnu ugroženoj plemenitoj periski u podmorju oko Cavtata snimio je Đuro Capor.

- I naš poznati malakolog Jakov Prkić se odmah javio i rekao da je to Pinna rudis, vrsta koja do sada nije zabilježena u Jadranu. Nakon te slike, odmah su došli komentari da postoji još slika, rekao je Pero Ugarković, FB Jadranska malakološka grupa.



Pinna rudis u samo mjesec dana viđena je kod Korčule, Mljeta, Visa. I znanstvenici su "pročešljali" svoje baze podataka.

- Pokazalo se da neki od tih nalaza živih periski zapravo nisu plemenite periske već pinna rudis, vrsta koja u literaturi nije u Hrvatskoj zabilježena više od 100 godina. To je zapravo zanimljivost cijele priče. Tražeći plemenitu perisku, pronašli smo jedan za Jadran vrlo rijedak organizam, istaknuo je dr. sc. Ante Žuljević, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split.

Ovo je knjiga "Fauna Mediterana" iz 1893. Samo u njoj, prvi i posljednji put, zabilježeno je postojanje pinne rudis u hrvatskom podmorju. Znanstvenici vjeruju da je pinna rudis možda čak sve vrijeme u moru, ali je uočena tek sada, kada su sve nobilis srodnice uginule.

- Obje vrste su iz roda pinna, međutim čini se da pinna rudis nije zahvaćena ovom bolešću. Znači, bolest je vrlo vrlo specifična samo za vrstu plemenita periske pinne nobilis, naglašava Žuljević.

Evo ljuštura obiju. Rudis je manja, s robusnijim bodljama u 5 do 8 redova. Vole pukotine stjenovita tla i nisu endemi. No, svaka živa periska vrijedan je nalaz - nobilis jer izumire, a rudis jer je viđena nakon 127 godina.