Koji su sigurnosni izazovi u Hrvatskoj?

Što se više društvo integrira i postajemo ovisni o tehnologiji, sve je više kibernetičkih prijetnja i moguće je da su sve ozbiljniji. Napadi bi mogli imati široku primjenu - od bankarstva, preko gospodarstva i industrije - istaknuo je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska Miroslav Tuđman, bivši čelnik Hrvatske izvještajne službe (HIS), komentirajući godišnje izvješće Sigurnosno obavještajne agencije.

Kibernetičke prijetnje

Marinko Ogorec
, stručnjak za sigurnost je pojasnio kako ovisno o tome kakav je tip napada izveden, moguće su različite posljedice.

- Kada entuzijasti upadnu u sustav jednostavno zato što to mogu, najčešće iza sebe ne ostavljaju velike štete, ali je činjenica da su ondje bili i da je sustav kao takav probijen - izjavio je stručnjak i objasnio da postoje još tri oblika napada:

Kibernetički kriminal je onaj kada vam, kako je rekao, "netko počisti bankovni račun".

Treći je napad kibernetički terorizam -  ideološki osmišljen oblik napada, ciljan, planiran, trebao bi nanijeti što više štete i izazvati što više panike u napadnutom prostoru. Kritična infrastruktura je najčešći i najbolji cilj takvih napada.

Najozbiljniji i najveći napad je kibernetičko ratovanje gdje se kreće u velike i opširne akcije. Najbolji je primjer rat u kolovozu 2008. između Rusije i Gruzije kada je Rusija izbacila sve gruzijske sustave iz upotrebe kako bi mogla ostvariti svoje vojne ciljeve.

- Ratovanje se preselilo u kibernetički prostor, velike firme su na udaru, važna infrastruktura i sve kompanije trebaju posvetiti puno više pažnje zaštiti od kibernetičkih napada - izjavio je Đuro Lubura, sudski vještak i stručnjak za telekomunikacije koji je komentirao nedavni kolaps s telekomunikacijskim uslugama u Hrvatskoj.

- Dogodio se kvar na jednom djelu opreme HT-a. Bilo ga je vrlo teško otkriti jer se manifestira na čudan način a sama HT-ova oprema je složena. Najveći problem su bili pozivi prema hitnim službama, koji su posloženi tako da hitna služba može imati veze prema više operatora. Kada operator preko kojeg dolaze pozivi padne, pozive nije moguće uputiti. Zbog toga se ovih dana u ravnateljstvu civilne zaštite MUP-a i u suradnji s HAKOM-om i ministarstvom prometa pokušava pronaći najprije privremeno a kasnije i trajno rješenje kako se na potpuno drugačiji način mogu posložiti telekomunikacijski sustavi - otkrio je Lubura i naglasio da bi hitne službe trebale moći primati pozive preko svih operatora - dok i zadnji operator u zemlji funkcionira, moraju primati pozive.

Stanje u regiji

Komentirajući stanje u regiji, Tuđman se osvrnuo na jačanje vjerskog i nacionalnog ekstremizma. Napomenuo je i da u Crnoj Gori postoji podjela, razdor prosrpski orijentirane i proeuropski orijentirane opcije i da je sve kulminiralo s izborima. Naglasio je da su općenito utjecaji regionalnih kriza prisutni i jasno vidljivi, pa se zbog toga i prate od različitih svjetskih i europskih organizacija i institucija, ali je teško i delikatno reagirati te je pristup najčešće neodređen.

Migrantska kriza

- Sada se sve više vidi da je BiH sve veći hotspot za migrante i to nam je ozbiljan problem o kojem moramo voditi računa. A Europa očigledno nema zajednički plan u vezi migranata. Svaka pojedina zemlja ima svoje mjere, svoju politiku. Angela Merkel i dalje ima otvorena vrata, ne shvaćam kakav je njezin interes, teško može biti ekonomski jer se ne može računati da ilegalna migracija može nadomjestiti legalnu - rekao je Ogorec.

Tuđman je napomenuo i da se s velikim brojem migranata ozbiljno mijenja identitet Europe.

- Što je prihvatljivo i kako bi se tu trebalo postupati, nije jasno - rekao je.

Korupcija i gospodarski kriminal

- Korupcija je strateška ugroza društva, ona uništava društvene vrijednosti. Sve što društvo gradi kao neke svoje moralne vrijednosti, jednostavno se razvodnjava. Povijest pokazuje kako je veliki broj zemalja nestalo zbog dekadencije uzrokovane korupcijom. Korupciju treba suzbijati na svakom koraku a za to mora biti zdravi sustav - poručio je Marinko Ogorec.

Miroslav Tuđman problem vidi u tome što sami "režemo sposobnost efikasnosti u borbi protiv korupcije tako što proizvodimo nepovjerenje u institucije".

- I u Saboru slušamo stalno kako većina diskutanata ne vjeruje prvo u državu, u institucije i u sve oko sebe. To je nedopustivo u stabilnim zemljama. Primjerice zadnje povjerenstvo koje se predlaže, ono će preispitivati sve institucije. Ne pojedince i njihovo ponašanje u tim institucijama, nego vjerodostojnost institucija općenito. Već u startu postoji nepovjerenje s kojem se neće puno postići - poručio je.