Frizeri i ugostitelji traže pomoć države

- Super je što smo otvorili dijalog s nacionalnim Stožerom o pitanju donošenja epidemioloških mjera te da se one neće više donositi bez usuglašavanja s nama. Želimo poštovati mjere i svaka koja će biti primjenjiva, mi ćemo je primijeniti. To je slojevit problem, nije to jednostavno riješiti. Neke se stvari ne mogu primijeniti za neke objekte jer postoje razni tipovi objekata. Sada će se slojevito napraviti mjere, rekao je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja, u emisiji HRT-a Studio 4 objašnjavajući kako ugostitelji traže žurna rješenja jer su ugrožene tisuće radnih mjesta.

Što traže frizeri?

Frizeri se okupljaju na Markovu trgu u Zagrebu. Traže niži PDV od 13% na frizerske usluge.

- Za sada još nema reakcija ministra financija i zato se okupljamo. Želimo skrenuti pozornost na frizersku struku. Tražimo odgovor i primanje na sastanak kako bismo objasnili problematiku frizerske struke, pogotovo sada u vrijeme koronavirusa. Niži PDV bi značio više zapošljavanja mladih frizera, a najvažnija stvar bi bila da bi se državni proračun puno više napunio. Po našim analizama, u državni proračun bilo bi uplaćeno više od 70 milijuna kuna, rekao je u emisiji HRT-a Studio 4 javljajući se s Markova trga Ivica Pavlačić, vlasnik frizerskog salona iz Karlovca koji zapošljava 15 radnika.

Frizeri traže sastanak s ministrom financija Zdravkom Marićem i premijerom Andrejom Plenkovićem. Traže uvođenje niže stope PDV-a od 13% na frizerske usluge s ciljem razvoja struke. Inicijativu za nižu stopu PDV-a podržavaju Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Udruga Glas poduzetnika (UGP).

Što traže ugostitelji?

I zagrebački ugostitelji traže žurna rješenja jer su ugrožene tisuće radnih mjesta pa će od 11.58 na jedan sat prekinuti posluživanje gostiju u svojim lokalima.

- Osim odgode naplate PDV-a do 1. ožujka, tražimo rješavanje HAMAG-BICRO kredita, koji su najbitnija stvar za likvidnost, i da se smanji međustopa PDV-a na hranu i piće koja je bila i prije, rekao je Medak.

- Najvažniji su nam HAMAG-BICRO krediti, odnosno tzv. Covid krediti, jer bez njih nećemo moći funkcionirati. Banke su nam zatvorile financiranje, nikome ne daju kredite, a država se može zadužiti. Država rješava kompletan problem s oko 3-4 milijarde kuna za 15 do 20 tisuća subjekata koji onda mogu preživjeti idućih 6-7 mjeseci. Ti krediti su izvanredna stvar, oni su za obrtna sredstva i za plaće radnicima i onda nema spirale propadanja. Na taj način će biti najmanji poražavajući učinak na ekonomiju Hrvatske, rekao je Medak.

Frizeri izbjegavaju sustav PDV-a

Pavlačić je rekao kako je samo 7% frizera u sustavu PDV-a.

- Što to znači za državu? Prva i osnovna misao vlasnika frizerskog salona je kako izbjeći sustav PDV-a. To znači da sustav PDV-a nije dobar. Smanjenjem PDV-a smatram da će se utrostručiti broj salona u sustavu PDV-a.

Objasnio je razliku izvan sustava PDV-a i unutar.
- Kada je salon "paušalist", odnosno ima promet do 300.000 kuna, plaća samo 6000 kuna poreza državi. Kada je frizerski salon u sustavu PDV-a, kada ima promet veći od 300.000 kuna neto, onda plaća porez od 60.000 kuna, što je 10 puta više, što nema smisla i logike, smatra Pavlačić.

Dodao je da je PDV od 25% previsok za frizerske usluge te je rekao kako bi smanjenje na 13% donijelo oko 600 kuna već plaće za frizere.

Medak: Kreditima izbjeći sivu ekonomiju

Medak je rekao kako on nije otpuštao radnike, no da su neki sami otišli. Ili su promijenili djelatnost ili imaju kod kuće bolesne članove obitelji ili su starije životne dobi. Imao je između 70 i 75 radnika, a sada ima 43. Rekao je kako ugostitelji imaju pad prometa od oko 47%. Catering i event djelatnosti imaju pad od 80%, kafići od oko 40%, a restorani od oko 30%.

- Ljudi će se okrenuti slamkama spasa, na način da se okrenu sivoj ekonomiji. Vratit će se najgore iz ugostiteljstva, što je zamrlo u proteklih 20 godina, ako ne bude pomoći države. Apeliramo da će država najmanje novaca izgubiti ako da 3-4 milijarde kuna kredita ugostiteljstvu, rekao je Medak.

Objasnio je zašto kobasice stoje 30 ili 40 kuna na događajima. Rekao je kako u trgovačkim centrima ima hrenovki po 16 kuna kilogram.
- Mene moje hrenovke koštaju 52 kune neto u proizvodnji jer unutra stavljam samo meso. Nitko se ne zapita što je u onim drugim, jeftinim hrenovkama, što to ljudi jedu, izjavio je Medak.