UN: Zemlju pretvaramo u "nenastanjiv pakao"

Rast broja ekoloških katastrofa u ovom stoljeću je uz pandemiju koronavirusa pokazao da politički i poslovni čelnici ne uspijevaju spriječiti da se planet pretvori u nenastanjiv pakao za milijune ljudi, objavili su Ujedinjeni narodi. 

U posljednja dva desetljeća broj katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama gotovo se udvostručio. Između 1980. i 1999. ih je bilo 3,6 tisuća, a od tada 6,6 tisuća, stoji u izvještaju objavljenom uoči Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se obilježava u utorak.

Oko četiri petine katastrofa u tom razdoblju otpada na poplave i oluje, no bilježi se i više suša, šumskih požara i toplinskih valova. Voljno smo destruktivni. To je jedini zaključak do kojeg možemo doći, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za borbu protiv katastrofa, dodavši da svijet kasni u djelovanju protiv tih katastrofa.

- Covid-19 je posljednji dokaz da se politički i poslovni čelnici tek trebaju uključiti u svijet oko sebe, poručila je. 

U posljednjih 20 godina katastrofe su odnijele više od 1,2 milijuna života te utjecale na 4,2 milijarde ljudi. Uzrokovale su gotovo 3 bilijuna dolara ekonomskih gubitaka, što je dvostruko više u odnosu na dva desetljeća prije toga.

U zajedničkom uvodu UN-ovom izvještaju Mizutori i Debarati Guha-Sapir iz belgijskog Centra za istraživanje epidemiologije katastrofa napisale su kako su agencije za upravljanje prirodnim nepogodama svojom pripremljenošću ipak spasile mnoge živote. 

- Među državama koje su imale velike evakuacije i time spasile mnoge živote su Indija i Bangladeš. No izgledi tih država i dalje su usmjereni protiv njih, posebno zbog industrijaliziranih nacija koje neizmjerno ne uspijevaju smanjiti emisije stakleničkih plinova, u skladu s dogovorom ograničenja globalnog zatopljenja na 1.5 stupnjeva Celzija, pišu dvije autorice. 

Gotovo nijedna nacija nije učinila dovoljno da spriječi val smrti i bolesti koji je uzrokovala pandemija koronavirusa, usprkos upozorenjima UN-ovih agencija, dodale su. Nejasno je zašto svojom voljom i svjesni nastavljamo sijati sjeme svog uništenja, usprkos znanstvenim dokazima da svoj jedini dom pretvaramo u nenastanjiv pakao za milijune ljudi, stoji u uvodu. 

Guha-Sapir je upozorila da ako ekstremni vremenski uvjeti nastave brojčano rasti kao u prošla dva desetljeća, da budućnost čovječanstva izgleda veoma sumorno. Kako bi se to izbjeglo svijet mora brzo djelovati na prevenciji, prilagođavanju na klimatske promjene i smanjivanju rizika od katastrofa, zaključila je Mizutori.