Socijalni dijalog o zakonu o radu, minimalnoj plaći i radu nedjeljom

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović nakon sastanaka predstavnika Vlade s predstavnicima sindikalnih središnjica kazao je da je tema sastanka bila novi Prijedlog zakona o radu. Naglasio je da se o novom Prijedlogu održavaju konzultacije sa socijalnim partnerima. Ministar je kazao da se na sastanku razgovaralo i o minimalnoj plaći za 2021. godinu, ali i o novoj regulaciji rada nedjeljom.

Aladrović je istaknuo kako je bitno jačanje snage kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga.

- Pred nama je vrlo zanimljivo razdoblje u kojem imamo pregršt različitih tema, ali s druge strane to nam otvara mogućnost da jačamo socijalni dijalog i ekonomsku snagu u Republici Hrvatskoj, da jačamo poduzetništvo, radnička prava, dodao je.

Ministar Aladrović je kazao da Vlada vidi potencijal i važnost socijalnog dijaloga. 

- Postoje nekakve točke oko kojih se bitno razilazimo u mišljenjima, oko rada na određeno i neodređeno vrijeme, ali to nas nikako kao odgovorne strane ne treba abolirati od toga da razgovaramo dalje o svim ostalim temama, rekao je Aladrović.

Ističe kako neslaganje o tim pitanjima ne znači da se, kao odgovorni partneri, ne slažu da treba stvoriti novi akt, koji će biti bolji i kvalitetniji. 

Aladrović je kazao da su i Vlada i sindikati apostrofirali važnost pojačanog kolektivnog pregovaranja - i to jačanjem socijalnog dijaloga, jer se tako najbolje može utjecati na društveno ekonomske teme.

Najavio je i kako će Vlada do 31. listopada donijeti Odluku o visini minimalne plaće u Hrvatskoj.




Novosel: promijeniti svijest reguliranja odnosa radnika i poslodavaca

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da njegov sindikat već godinama upozorava da se u Hrvatskoj prečesto mijenjaju zakoni. Naglasio je kako Hrvatska udruga poslodavaca maksimalno izbjegava kolektivno pregovaranje te se okreće prema vladama.

- I uglavnom Vlade prihvaćaju inicijative HUP-a i pokušavaju nametnuti pregovore prvenstveno o izmjenama Zakona o radu. I upravo to sada čine, poručio je.

Podsjetio je da se kolektivnim ugovorima vode i druge zemlje zapadne Europe, dok u Hrvatskoj postoje samo dva sektorska kolektivna ugovora.

Novosel je kazao i kako je interes njegovog sindikata promijeniti svijest reguliranja odnosa radnika i poslodavaca u Hrvatskoj. Naglasio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković shvatio problem te u SSSH-u očekuju da se problemi riješe. Premijer Plenković bio je nazočan na sastanku s predstavnicima sindikalnih središnjica.




Sever: Stabilni poslovi i rast plaća jedini pravi lijek za gospodarstvo

Pokušat ću sumirati ovih sat i pol razgovora, rekao je  predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
- Još smo u prvim konzultacijama oko najava izmjena Zakon o radu zatražili sastanak s premijerom vezano uz našu potrebu da razgovaramo i o toj drugoj stvari. U društvu se previše govori o tome da je izmjena ZOR-a nužna kako bismo postigli veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i da je fleksibilizacija, posebice što poslodavci naglašavaju, rada i zapošljavanja na neodređeno nužna za povećanje  zaposlenosti i za rast gospodarstva. Jasno je da nikad nigdje nije nitko u svijetu nije uspio dokazati tu tezu koja je liberalistička i nalazi se već dugi niz godina u javnim prostorima, rekao je Sever.

Kao primjer naveo je Njemačku.

- Ona se uzima kao zemlja koja je u jednom trenutku išla u nekakvo labavljenje tog zapošljavanja na neodređeno vrijeme uopće u tom sustavu zaboravljaju se dvije ključne stvari. Prvo da je Njemačka svoj rast započela daleko prije toga i da je Njemačkoj bilo nužno zapošljavanje novih radnika pa su ih novačili sa svih strana jer kod sebe nisu imali dovoljno i da je taj njihov izlet u pravcu tih tzv. skraćenih poslova dovela do toga da su s nekih 8 milijuna radnika koji su tako radili dobila još oko 1,5 milijuna novih, da se drastično smanjio broj nezaposlenih u evidenciji, ali se na drugoj strani istovremeno povećao broj onih radnika koji su tražili državnu potporu zato što nisu dovoljno zarađivali, rekao je.

Konstatirao je kako se u Njemačkoj to nije pokazalo kao dobar model osim na razini administrativnog smanjenja nezaposlenih i to uz plaće koje su tamo sigurno veće.

- A mi bismo na inicijativu i nagovor poslodavačkih udruga svih vrsta i boja i na inicijativu i dijela nekih gospodarskih analitičara pokušali ugraditi to u Hrvatsku. Htjeli smo danas predsjedniku Vlade pokazati da je upravo takva politika 90-ih godina, pa onda izmjenama ZOR-a 2003. pa 2013. i 2014. svaki puta pod krinkom da se zakon o radu treba fleksibilizirati kako bismo povećali zaposlenost zapravo dogodilo jedino to da smo iz Hrvatske imali egzodus ljudi, i to posebice mladih, visokoobrazovnih ljudi, rekao je.


Dodao je kako su jednostavno zaključili: "ako nas iz Hrvatske tjera mala plaća i nestalni i nesigurni poslovi onda idem sreću potražiti u inozemstvu pa ću tamo barem dobro zaraditi".

- To je činjenica da se upravo na ovakvoj uporabi , na ovakvog ZOR-a, i rekao bih velikim dijelom i zlouporaba nekih odredbi vezano uz rad na određeno vrijeme i nekih drugih kategorija, Hrvatsku dovelo u situaciju da će sigurno na sljedećem popisu stanovništva brojiti negdje 3,8 milijuna stanovnika jer nas je napustila dobra desetina ljudi koji su u Hrvatskoj bili na zadnjim prebrajanjima, rekao je Sever.

- Ako želimo vratiti u Hrvatsku one koje su otišli, ako želimo u Hrvatskoj zadržati hrvatskog radnika onda izmjene ZOR-a u pravcu fleksibilnosti svakako nisu dobre jer su sve dosadašnje izmjene jedino tjerale hrvatske radnike van. To smo vrlo jasno izrazili, naveo je Sever.

Dodao je kako je odgovornost Vlade ogromna.

- Ona predlaže zakon , njezina većina u Saboru ga donosi. Onda se mora nositi i s time da će takva politika istjerati još ljudi van. Sve manje ih i ima za istjerati. Rekorderi smo u EU po tome koliko se sporo zapošljavaju mladi visokoobrazovani, najdonji smo i zato ti mladi ljudi odlaze. Rekorder smo i po zapošljavanju na određeno vrijeme i drugim nesigurnim oblicima rada, a prvi u EU po stopi rasta takvih oblika rada. Hrvatskoj treba novih tehnologija i novog načina rada, ali Hrvatskoj trebaju i sigurni, stabilni poslovi i rast plaća. To je jedini pravi lijek za hrvatsko gospodarstvo pa i za potražnju kućanstava koje čine jedan od temelja rasta BDP-a. To je poruka koju smo danas predali predsjedniku Vlade, objasnio je Sever.